“Vučić Putinovu posjetu želi iskoristiti kao podršku njegovoj politici ustupaka Zapadu”

Predstojeći posjet Vladimira Putina Srbiji je vrlo važan za srpske vlasti koje će taj događaj pokazati kao podršku Rusije za njihove odluke, rekao je balkanski povjesničar i istraživač Instituta za slavistiku Ruske akademije znanosti Georgij Engelhardt.

Prema Engelhardtu, sa stanovišta domaće politike Srbije možemo očekivati aktivne pokušaje predsjednika Aleksandra Vučića da iskoristi visoki autoritet koji u srpskom društvu imaju Vladimir Putin i Rusija u cjelini kako bi postigao nekoliko ciljeva. Prvo, tijekom sve teže borbe s čelnicima srpske opozicije, Vučić će poručiti kako on i vlada Srbije imaju nedvosmislenu podršku od strane Moskve, smatra Engelhardt.

“Drugo, ovaj je posjet važan u svjetlu nastavka razgovora s kosovskim Albancima oko statusa Kosova, i zapravo oko priznavanja neovisnosti od strane Beograda za tu regiju. Očekuje se da će se ti pregovori u narednim mjesecima intenzivirati. Imali su rok do kraja siječnja, ali on očito neće biti ispunjen. No u svojim posljednjim izjavama predsjednik Vučić i njegovi najbliži suradnici stalno ponavljaju da su na putu bolni pregovori i bolne odluke o Kosovu”, rekao je ruski stručnjak.

Odgovarajući na pitanje portala EADaily  je li vjerojatno da će predsjednik Srbije zatražiti od ruskog predsjednika da se aktivnije uključi u pregovore Beograda i Prištine, kako je ranije izjavio srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić , Engelhardt je rekao kako Aleksandar Vučić najprije treba demonstraciju podrške Rusije, osobno upućenu njemu.

“U tom slučaju, sve što je povezano s Kosovom gubi se u pozadini”, dodao je.

“Osobna podrška posebno je važna za Vučića u kontekstu vrlo vjerojatnih parlamentarnih izbora koji se očekuju u travnju ove godine. Ovdje je potrebno uzeti u obzir da su Vučićevi glasači uglavnom proruski orijentirani, a za njihovu mobilizaciju je vrlo važno pokazati dolazak ruskog predsjednika u Beograd. A ako se istovremeno potpišu neki sporazumi, to će biti izuzetno korisno za predsjednika Srbije”, objasnio je Georgij Engelhardt.

Prema Engelhardtu, pitanje podrške koju Srbija treba od Rusije u vezi s kosovskim pitanjem je retoričko, s obzirom na činjenicu da je Beograd već dao Prištini veliku pregovaračku moć u Bruxellesu i srodnim procesima u kojima pregovara s kosovskim Albancima.

“Vidimo da je Beograd očigledno vezan nekim obvezama prema vodećim zapadnim silama i ruska potpora ga samo koči u njihovom ispunjenju. Ipak, Vučić ne može dopustiti Kosovu da brzo ode i kaže: “Vidite, nemamo drugih opcija”. Vučić mora nekako improvizirati, objasniti zašto je sve vrijeme činio ustupak za ustupkom, a da ništa nije dobio zauzvrat”, rekao je ruski povjesničar i akademik.

Odgovarajući na pitanje je li moguće očekivati da će se Vladimir Putin tijekom posjeta Beogradu susresti s predstavnicima pokreta kosovskih Srba, koji su ga prethodno u otvorenom pismu zamolili da ih primi u ruskoj ambasadi u Beogradu, stručnjak je rekao da za Moskvu ima smisla slijediti primjer zapadnih lidera, koji se u pravilu, kada posjećuju istočnoeuropske zemlje, uvijek u veleposlanstvima ili na drugim skupovima zasebno sastaju s predstavnicima lokalnog nevladinog sektora.

“Ne susreću se uvijek s oporbom, iako se to često događa. No, susret s nevladinim sektorom je praktično obvezan i ne predstavlja važno pitanje za vlasti zemalja domaćina. Mislim da ako rusko rukovodstvo prihvati predstavnike kosovskih Srba da u tome nema ništa strašno”, smatra Georgij Engelhardt.

Albanija je službeno objavila svoju želju za ujedinjenjem s Kosovom

U međuvremenu je Albanija službeno objavila svoju želju za ujedinjenjem s Kosovom. Službena Tirana podržava postizanje konačnog sporazuma o “normalizaciji odnosa” između Beograda i Prištine, budući da će se time otvoriti put ujedinjenju Albanije s Kosovom, 14. siječnja je izjavio premijer Albanije Edi Rama .

“Moj stav se temelji na činjenici da će se postići konačni sporazum između Srbije i Kosova, koji će dovesti do priznavanja Kosova i njegovog konačnog odvajanja od povijesti koje je dijelilo sa Srbijom, a sporazum će biti priznat i zajamčen od strane Sjedinjenih Država i Europske unije. To je sporazum kojeg želimo”, kazao je Rama za televiziju u Prištini.

Prema Rami, uloga Albanije nije da “nauči SAD ili Njemačku kako da djeluju, ili da dignu svoj nos i kažu Kosovu što bi trebalo raditi”.

“Mi smo ovdje kako bismo podržali sporazum koji će odobriti zemlje koje su Kosovu donijele slobodu i demokraciju. Kosovo nije oslobodio predsjednik Albanije Ilir Mehta, nego SAD i EU, koje danas imaju pravo i zadatak gurnuti dvije strane u konačni sporazum, na temelju kojeg će se Kosovo ujediniti s Albanijom”, kazao je premijer Albanije.

Kao što smo izvijestili, ranije je albanska vlada odlučila uspostaviti zajedničku kontrolu nad albansko-kosovskom granicom i ona je u novom obliku zaživjela od 1. siječnja 2019. Prema riječima albanskog ministra unutarnjih poslova, Sandera Leshija, vlada je odlučila “uvesti ovu važnu inovaciju kako bi olakšala slobodno kretanje između Albanije i Kosova”.

EADaily