Washington od Rusije traži da ode iz Južne Osetije i Abhazije

Washington poziva Moskvu da povuče svoje postrojbe iz Abhazije i Južne Osetije s područja koje je “okupirala” prije 2008. godine, javlja američki State Department.

“SAD poziva Rusiju da povuče snage na položaje na kojima su bile prije invazije na Gruziju”, izjavila je u utorak glasnogovornica State Departmenta Heather Nauert.

Nauert je naglasila kako Washington podržava teritorijalni integritet Gruzije u okviru “međunarodno priznatih granica”.

“Naš stav o gruzijskim područjima, Abhaziji i Južnoj Osetiji, koje su okupirali Rusi, je jasan i danas ostaje čvrst. Ove regije su dio Gruzije”, rekla je Heather Nauert.

Njezini su komentari dolaze nakon što je gruzijski predsjednik Giorgi Margvelašvili osudio rusku “okupaciju” teritorija Gruzije.

Moskva i Tbilisi se dugo suočavaju s problemima oko želje bivše sovjetske republike na Kavkazu da se pridruži NATO paktu, a ovaj mogući ishod Rusija vidi kao opasno uplitanje u njezinu sferu utjecaja i potencijalnu opasnost od izbijanja rata između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Abhazija i Južna Osetija su potvrdile svoj status suverenih država, ali se Gruzija grčevito protivi naporima da ove dvije republike prošire svoje međunarodne kontakte.

Abhazija i Južna Osetija proglasili su neovisnost od Gruzije neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i takav je status quo zadržan sve do 8. kolovoza 2008. godine, kada je Gruzija napala Južnu Osetiju i teškom artiljerijom počela razarati glavni grad Chinvali, kojeg su štitile ruske mirovne snage, kao i druge gradove tada još uvijek gruzijske pokrajine s neriješenim statusom. Nakon gruzijskog napada su vlasti Južne Osetije zatražili od Rusije da pošalje svoje vojnike u regiju, a nakon pet dana borbi je gruzijska vojska protjerana s teritorija republike.

Krajem kolovoza iste godine je Moskva je priznala neovisnost bivših gruzijskih autonomnih pokrajina, što je dovelo do povećanja napetosti između Moskve i Europske unije. Kao odgovor, Tbilisi je prekinuo diplomatske odnose s Rusijom i jača veze s NATO paktom, u nadi da će tako uspjeti vratiti kontrolu nad odcijepljenim republikama koje su, osim Rusije, priznali Nikaragva, Venezuela, Sirija i Nauru. Južnu Osetiju su priznali i Abhazija, Pridnjestrovlje, te republike Donbasa, koje i same imaju neriješen status.

U ovom slučaju  će se teško ispuniti  želje State Departmenta, jer je Moskva 2015. odbila pripojiti Južnu Osetiju, ali je s republikom potpisala  Sporazum o savezništvu i integraciji, a ove godine je u ožujku Vladimir Putin potpisao dekret je kojim naredio da se oružane snage bivše gruzijske pokrajine de fakto integriraju u zapovjednu strukturu Oružanih snaga Ruske Federacije.

Ranije je Moskva upozorila da bi se mogući ulazak Gruzije u NATO mogao pretvoriti u “strašan sukob”.

“Ulazak Gruzije u NATO može izazvati strašan sukob. Ne razumijem potrebu za tim”, izjavio je ruski premijer Dmitrij Medvedev za radio Kommersant početkom ovog mjeseca.

Komentirajući svoj stav, ruski premijer je podsjetio na oružani sukob iz 2008. godine između Gruzije i Južne Osetije u kojeg se uključila i Rusija.
“To se moglo izbjeći”, naglasio je Medvedev.

U posljednje vrijeme je nekoliko ministara Gruzije reklo da kavkaska zemlja čini potrebne pripreme kako bi se mogla priključiti Sjevernoatlantskom savezu, iako bi, ako se to dogodi, moglo dovesti do napetosti između Tbilisija i Moskve.

S druge strane, glavni tajnik NATO pakta, Jens Stoltenberg, ponovno je potvrdio u namjeru da Gruziju uključi u NATO, iako nije htio navesti godinu u kojoj bi se to moglo dogoditi.

Osim toga, od 1. kolovoza je Gruzija domaćin NATO vojnih vježbi  “Noble Partner 2018”. Za Moskvu takve vježbe promoviraju “vojni pritisak” na granicama Rusije i ne čine ništa da doprinesu stabilnosti regije.

Manevri NATO pakta u Gruziji i ruski manevri na gruzijskoj granici u Sjevernom Kavkazu