Sretneš se s prijateljem koji je već s nekim u društvu i on ti ga predstavi, kaže Ovo mi je rođak. Hm, ne može tako. Drugdje bi to možda i prošlo, ali ne i kod nas.
Mora se znati koji točno rođak, je li bliži, dalji. Ako je bliži, onda je do trećeg koljena i zna se kako se zove. Ako je preko trećeg koljena, onda bi tek to ‘rođak’ moglo proći.
Onima preko Velebita je svejedno tko je što, njima su svi šogori. Nama nije svejedno. Sve se mora znati. Otac, majka, djed, baka, brat, sestra, stric, ujak, tetak, to je jasno. A što tebi dođe majka i otac tvoje supruge? Drugdje je to punica i punac, kod nas je baba i did. Isto kao i očeva majka? Je, ali nije. Prava baba, odnosno baka se doziva baaaba, a ova ženina majka samo baba. Dida se doziva diide, a ženinog oca dide.
Onda je tu recimo ženin brat. To je šura (šurjak). Ženina sestra je svast (svastika). Tvoj brat je tvojoj ženi diver, a tvoja sestra za’va (zaova). Tvoji otac i majka su tvojoj ženi svekar i svekrva. Svaka svekrva bi htjela da je sinova žena koja je njoj nev’sta (nevjesta) zove mama. Nekad su doista nevjeste zvale svekrve Majo (kao neka inačica majke), a svekra Ćako (kao inačica ćaće), ovim novima to ne pada na pamet. Izbjegavaju ih zvati ikako, a u obraćanju se koriste zamjenicom Vi, kao iz poštovanja, mada je u pitanju obostrano nepodnošenje (ona prva upravlja s njenim mužem, ova druga upravlja s njenim sinom).
Bratova djeca su tebi sinovci i sinovke, a ti njima stric. Sestrina djeca su tebi netijaci (nećaci), a ti njima ujak. Ujakova djeca su tebi ujčevići, ženska djeca ujčevke. Ujna ti nije ništa u rodu, ali što ćeš, ujakova je žena. Kao što sinovcu strina nije u rodu, ali je stričeva žena. Žene od dva brata su jetrve. U pravilu se ne podnose. A kad se kao podnose, onda glume. Muž od sestre tvoje žene je paš (pašanac) i uglavnom se slažete. Valjda zato kad ti dođeš njemu u goste, njegova žena u stvari gosti svoju sestru, a tebe usput pa misliš da i tebe poštuje. Isto je i kad tebi paš dođe u posjet. Samo što on onda misli da se poštuje njega. Tetka je sestra tvoje majke ili sestra tvog oca, tetak njen muž, a njihova djeca su ti braća ili sestre od tetke. Isto je i s ujakom, njegova djeca su brat od ujaka ili sestra od ujaka. Ima i onih koji za rod drže čak i tetkovog kuma, ali to su granični slučajevi.
Znalo se prije dogoditi da ti, naročito ako je fešta, u kuću banu neki ljudi i kažu – mi smo rođaci. Pa krenu nabrajati – tvoj did i moja baba su od dva brata dica. Ona se udala tu i tu, a moja mater tu i tu i tako smo u rodu. Zaokruži on pola planeta pričom, a ti okom učiniš isto, pogostiš ga kao da je rođeni, a i jest, kako kaže jer eto moj did i njegova baba su prvo kolino, drugo je moj ćaća i njegova mater, eto mi smo treće, a to je još uvijek bliži rod. Ipak, ustreba li čovjeku što, kakva pomoć, uvijek se negdje u blizini nađe rod ili rod tvoga roda. Ako nije rod, onda je rod nekomu u tvom selu, što je, nađete li se u gradu, skoro pa isto. Tako ćemo u prolazu kroz selo nekad samo kimnuti glavom prolazniku, a sretnemo li ga gdje u gradu, e – onda ćemo porazgovarati kao rođeni rod, iako dotad nismo niti riječ razmijenili. Nitko te ne može naljutiti kao rod. I nitko utješiti kao rod.
© Fotografija iz filma: “Sonja i bik“
Kadroviranje u holdingu
Lako tako, kad ti je većina rodbine što u mjestu, što u krugu da ih i biciklom možeš obići. Onda znaš što ti je tko, što si ti njemu, znate se oduvjek. Ali bude tako da čovjek ne živi uz svoje. Život ga odnese pa do prvog rođaka ima 300 ili 400 km. Onda se vidite rijetko, sa nekima nikad, čujete telefonom ali i to prigodno kad su kakvi rođendani ili godišnjice. Da, i sprovodi su prilike da se vidite. Ali nekako, kako ste daleko, nemate previše zajedničkog, počne priča pa zapne, pa šutite i smješkate se jedan drugom. Bude i komičnih situacija kao npr., on, neki rođak, skoro moj vršnjak, sjeća me se, skupa smo se jedno ljeto igrali kod njegovih na selu, a meni mutno kao kroz maglu, nešto malo se sjećam nekog na nulu obrijanog klinca, musavog i bučnog i njegove mlađe sestre sa plavim kečkama ali… Čitaj više »
a ja mislio o Istanbulskoj konfekciji, konvekciji, rodoinspekciji da će riječ bit 🙂
Bravo Son, ovo je bitno iz jos jednog razloga a to je da se oduvek znalo da je krvni rod do sedmog kolena i da se ni posto nesme ulaziti u brak sa rodom. E neki koji kroje kapu pod nebeskim svodom nemaju to, pa im je unkle i ujaki i stric i tetak a sestra od strica im je rodica, pa onda i ne cudi sto su fizicki a bogami i mentalno oblezeni, posebno oni sa prokletog ostrva.
Meni kad pukucaju na vrata ja prvo pitam čiji si ti?Oklen ti je mater?
A i po prezimenu odma vidim koji su doli naši. Odma ja znam jeli Škutur,Vlaj,Bodul,Neretvan…
Nesmiš se ti kod svoga osramotit..to ti je tako..
“Sonja i bika”?
RIP veliki Ivo Gregurević!
Holding, poglavarstvo, skupština, gradska uprava, gradski zavodi i druga slična tijela Zagreba
Ništa ti ne znaš o genezi ljudskog društva.
Temeljna građevna jedinica svake zajednice je obitelj,a nadogradnja klan ili pleme.
Moderne nacije nastale su tek u 19. stoljeću.
Pun si predrasuda i voliš osuđivat. To je zato što si postao repa bez korijena i nemaš “rodijaka”!
Ko razumi – razumit će:
https://www.youtube.com/watch?v=Gvw6sUHN6TY
Evo jedna za sve ROĐE!
https://www.youtube.com/watch?v=F8JPn5ZlKsc
sad reci kako ga neces zaposliti ako si u mogucnosti. korupcija odmah a samo si svojemu pomogao. ako neces biti korumpiran na taj nacin onda si necovjek. bit ce nestrucan, konvoj ce ploviti brzinom najsporijeg, ali covjek moras biti.
neka taj i tvoj i ukrade. ukrao je od drzave, ne od plemena. njemu se oprasta. sav kriminal se oprasta dok si covjek.
nas mentalitet je izrazito postenje ali samo u malim zajednicama.
Još da dodam:
Djever = mužev brat
Svak = muž ženine sestre isto što i paš, pašanac, badžo, badžanac
Roditelji mladenaca jedni druge oslovljavaju sa Prijatelji ili Prijaci tj. Prija i Prijak
Bar je tako nekad bilo u Slavoniji.
Nisam znao da kada kažem nekome bližnjem vi a koji je stari od mene da je to zapravo nepoštovanje. Sada sam naučio nešto novo, naravno sada je prekasno.
Evo pitanja za drugare:
“Domazet” ili “Prizetko” …. – znamo šta je.
Ali, …
Kada u kuću dođe (bude doveden) mladoženja, gde je već prisutan Domazet ili Prizetko,….?
Znači, ćerka od domazeta dovela muža u kuću.
Kako se taj, novopečeni, mladoženja onda zove 🙂
Ne postoje pojave u ljudskom društvu koje nemaju i dobru i lošu stranu. Normalno je da čovjek pomaže svojim rođacima. Tako osigurava i da oni pomažu njemu, ali i opstanak gena. Tako su južnoslavenske zajednice i plemena opstajale tisućama godina, pod tuđinskom vlašću. Stvari se mijenjaju u 19. i 20. st., ne samo formiranjem nacija, nego i stvaranjem vlastitih država. Zašto je crnogorski kralj Nikola – zabranio – plemena (a koja se sad ponovno okupljaju!)? Jao onima koji neznaju odgovor na ovo pitanje. Države su visoko apstraktne tvorevine kojima moraju upravljati stručni i obrazovani – ne rodijaci. Postoji i ime za to – nepotizam. Puno ljudi zna za stanje u Zg holdingu ili Zetu, – no takvo stanje je i u općinama u Zg i u 4 ministarstva koja ja poznajem. Takvo stanje postoji – jer ga netko dozvoljava i potiče. Da zaista postoje stručni ljudi koji obavljaju svoj posao,… Čitaj više »