Antička ostavština Pule

U Puli su bili mnogi, o Puli pričaju mnogi, iz Pule mnogi nose lijepe uspomene, ali čak ni lokalno stanovništvo ne poznaje ju sasvim, pa uvijek iznova otkriva zanimljive priče svoga grada. Većinu ljudi Pula asocira na amfiteatar, najdugovječniji hrvatski filmski festival i obližnji nacionalni park Brijune. Pula je mnogo više od toga. Ona vrvi iznimno očuvanim arheološkim nalazištima iz rimskoga doba, puna je prirodnih ljepota, nju krase brojne secesijske građevine, u njoj se prožima mnoštvo kultura i utjecaja. Što je najvažnije, u Pulu su dobrodošli svi poštovatelji pozitivnih životnih vrijednosti.

Što valja znati o Puli?

Pula je najveći grad Istre i njezino gospodarsko središte smješteno u južnome dijelu Poluotoka. Administrativno sjedište Istarske županije je u Pazinu, gradiću središnje Istre. Prometno je Pula izuzetno dobro povezana. Do nje je lako doći svakim oblikom transporta, bilo putem kopna, zraka ili mora. Udaljena je samo 7 kilometara od zračne luke. To olakšava povezanost s brojnim gradovima poput Londona, Pariza, Moskve, Osla, Stockholma, Frankfurta, Beograda, Dublina i drugih. Tako je u Pulu moguće stići iz bilo kojeg europskog grada unutar samo par sati. Dakle teoretski možete ujutro sjediti na poslu u uredu, a poslijepodne već ležati na jednoj od pulskih plaža. Zbog sezonalnosti turističke potražnje, letovi su češći od lipnja do listopada, pa je ovo važno imati u vidu prilikom planiranja posjeta Puli.

Pula nije primarno turistički grad, već grad u kojem ljudi prvenstveno žive, rade i studiraju. Ali Pula, poput drugih europskih gradova, ne živi samo u sezoni. Ona je kulturni centar, poprište brojnih manifestacija koje se protežu kroz cijelu godinu. Površni poznavatelji hrvatskih turističkih odredišta Pulu će nerijetko eliminirati na popisu mjesta za godišnji odmor misleći da je „preindustrijska“. A to je tako daleko od istine.

Pula i njezina okolica vrve prirodnim ljepotama i prelijepim plažama koje samo čekaju da ih se otkrije. Pula je jedinstvena i po nevjerojatno očuvanim antičkim spomenicima. Osim toga, krasi je lijepi srednjoeuropski štih naslijeđen iz vremena kada je Pula bila važan austrijski grad.

Većina ljudi na spomen Pule pomisli na tri asocijacije: amfiteatar, najdugovječniji hrvatski filmski festival i obližnji nacionalni park Brijune. Pula je ipak mnogo više, pa se osim svojim kulturnopovijesnim spomenicima, dobrom klimom i divnom prirodom, može pohvaliti prožimanjem mnoštva kultura i utjecaja. A najvažnije od svega, u Pulu je dobrodošla svaka osoba koja poštuje pozitivne životne vrijednosti.

Antička baština Pule

Najviše arheoloških ostataka iz antike sačuvano je iz prvoga stoljeća naše ere. Pula je najstariji grad istočne jadranske obale u kojoj su stari Rimljani osnovali koloniju već u 1. stoljeću prije Krista. Nazvali su je Colonia Pietas Iulia Pola. Pietas po milosrđu, Iulia po Gaju Juliju Cezaru. Već je do tada postojala kao tisućljetno naselje prapovijesnog naroda Histra.

Arena je i nezaobilazno i prvo odredište turističkih obilazaka Pule. Tako pulski amfiteatar naziva lokalno stanovništvo. U posljednje vrijeme niknule su mnoge Arene, pa se amfiteatar u Puli sada naziva pulskom Arenom. Puljani, koji sebe nazivaju Puležanima, takvu sintagmu nerado koriste. Njihova je Arena ipak tu bila mnogo prije. Kada su Slaveni prvi puta došli u Istru, vidjevši Arenu, zaključili su da su je izgradile vile. One se pojavljuju samo noću, pa joj nisu napravile krov jer je svanuo dan. Arheolozi tvrde da je Arena u antici ipak imala pokrov, i to od drvenih greda. Preko njih su se prevlačila ogromna platna koja bi posjetitelje štitila od kiše ili sunca. Odlazak u amfiteatar bio je dio društvenog života. Ulaz je bio besplatan, a raspored sjedenja bio je određen prema društvenom statusu. Broj sjedećih mjesta, preko 20 tisuća, govori o velikome broju stanovnika antičke Istre, kao i tadašnjoj važnosti Pule. U Areni su se održavala javna suđenja, pogubljenja razbojnika, ubojica i neprijatelja Rima, a najveći spektakl predstavljale su borbe gladijatora. Danas u Arenu može stati oko 5 tisuća posjetitelja i mjesto je odvijanja brojnih kulturnih, sportskih i zabavnih događaja. U Areni je do sada prikazano na stotine filmova u sklopu Pula Film Festivala pokrenutog davne 1954. godine.

U Puli možete naći najveći antički podni mozaik u Hrvatskoj, temom ujedno i iznimno rijedak u svijetu. Prikazuje mitološku priču kažnjavanja Dirke i dio je Dionizijskoga kulta. Mozaik je otkriven nakon rušenja zgrade tijekom zračnih napada u Drugome svjetskom ratu, pa se teško othrvati osjećaju simbolike da se tračak ljepote skriva posvuda, pa i u ruševinama. Postoji još nekoliko slučajnih nalazišta u Puli. Tako je prije desetak godina, prilikom pripreme izgradnje garažne zgrade, nenadano otkriveno nalazište iznenađujuće velikoga broja amfora. Istraživanja su potom potvrdila da je, s preko dvije tisuće pronađenih keramičkih antičkih posuda, ovo ustvari najveće svjetsko nalazište amfora.

Od dvanaest starih gradskih vrata, sačuvana su samo dvoja. Herkulova vrata najstariji su antički spomenik Pule koji datira u doba osnutka kolonije, a Dvojna vrata iz 1. stoljeća nalazila su se na ulazu u Malo rimsko kazalište čiji su ostaci i danas vidljivi i gdje se još uvijek organiziraju kulturni događaji tijekom ljetnih mjeseci. Glavna gradska vrata, koja su se zvala Zlatnim vratima, nisu podnijela zub vremena, ali se po njima zove gradski trg Portarata – prema Porta Aureata. Danas na trgu dominira Slavoluk Sergijevaca, privatni antički spomenik ove moćne pulske obitelji, koji također spada u najstarije spomenike Pule. Njemu su se divili brojni umjetnici starih vremena poput čuvenog renesansnog slikara Michelangela , a to danas čine i brojni posjetitelji. Ovo je jedno od omiljenih mjesta za fotografiranje u gradu. Ljepotom i jednostavnošću odiše i Augustov hram na Forumu, nezaobilaznom mjestu za večernje opuštanje uz piće na jednoj od brojnih terasa. Augustov hram jedini je očuvan od negdašnja tri. Središnji je bio posvećen bogu Jupiteru, bočni koji je očuvan samo u fragmentima na začelju Gradske palače božici Diani, a ovaj koji je i danas moguće posjetiti posvećen je caru Augustu i božici Romi. Hram je restauriran nakon Drugoga svjetskog rata jer je bio do temelja srušen tijekom bombardiranja obližnjeg brodogradilišta.

Pula nakon zlatnog doba antike

Nekolicina srednjovjekovnih spomenika svjedoči o pulskom urbanom kontinuitetu, međutim sve od antike do sredine 19. stoljeća Pula je bila u velikoj stagnaciji, i gospodarski i demografski. Možda upravo zahvaljujući tome toliko je dugo uspjelo ostati sačuvano ovo iznimno kulturno i povijesno blago antike.

Novi preporod Pula doživljava sredinom 19. stoljeća kada je u Beču odlučeno da je se proglasi glavnom austrijskom ratnom lukom. Tada se i formira u obliku kakvom je danas poznajemo. No, ovo je zanimljiva i nova dimenzija razvitka Pule koja zaslužuje vlastiti prostor u jednoj drugoj priči. Jer ipak, Pula je puno više od Arene, Festivala i Brijuna.