Kad se neka pokrajina nalazi u okviru jedne države, ona treba imati samo jedno službeno ime koje je u skladu sa zakonitostima službenoga (standardnoga) jezika te države, kao što su to npr. hrvatski krajevi: Slavonija, Moslavina, Međimurje, Zagorje, Lika, Istra, Dalmacija… Ako se neka pokrajina prostire u više država s različitim službenim jezicima, onda svaka od tih država ima vlastito službeno ime za tu pokrajinu. Dobar primjer za ovo je Šleska koja je nekad bila u sastavu Bijele Hrvatske. Danas Šleska pripada trima državama: Njemačkoj, Poljskoj i Češkoj. Njemačko službeno ime je Schlesien, poljsko je Śląnsk i češko Slezsko. Ta pokrajina se na donjolužičkom jeziku naziva Slazyńska, a na gornjolužičkom Šleska, te još na trima dijalektima: češki šleski Šlezsko, poljski šleski Ślůnsk i njemački šleski Schläsing. Ili, jednostavniji primjer, područje između Save i Dunava pripada dvjema državama, Hrvatskoj i Srbiji, pa slijedom te činjenice ima i dva imena: Srijem i Srem. Ime Srijem je hrvatsko službeno ime, s Srem srpsko.
Teško je na globusu naći pokrajinu nastanjenu jednim narodom u okviru jedne države, a da ima dva imena kao što je to primjer s Banovinom u Hrvatskoj. Nedavni potres u tom kraju izbacio je na površinu i problem službenoga imena toga kraja. U sredstvima javnoga informiranja i u govorima brojnih osoba nebrojeno puta je ovih dana taj kraj nazvan imenom Banovina ili Banija što čitatelje i slušatelje dobrano zbunjuje.
Neuređena je država koja takvo što dopušta i koja nema kompetentno tijelo koje će takve probleme rješavati. U Zagrebu je početkom prošle godine pri Vladi formirano Povjerenstvo za standardizaciju geografskih (zemljopisnih) imena. Većina članova toga povjerenstva su profesori geografije (zemljopisa). Standardizacija je jezikoslovni (lingvistički) pojam pa je valjda razumljivo da se standardizacijom i etimologijom zemljopisnih naziva i imena trebaju baviti standardolozi i etimolozi, dakle jezikoslovci, a ne geografi i historiografi. Ovi drugi za bavljenje standardizacijom zemljopisnih imena nemaju jezikoslovne kompetencije.
Kako su nastala imena Banovina i Banija?
Ime Banovina je motivirano sintagmom banova zemlja. Od imenice ban tvore se dva suvremena pridjeva: banski i banov. U imenima naselja postoji i zastarjeli posvojni pridjev banj, banja i banje (Banjdol, Banja Luka i Banje Selo). Pridjev banski je odnosni i kazuje da se što odnosi na bana na bilo koji način, a pridjev banov je posvojni i kazuje da tko (što) na neki način pripada banu. Područje Banovine je bilo pod upravom bana pa su na osnovi takve motivacije nastale dvije sintagme: banska zemlja i banova zemlja. Druga sintagma je bila frekventnija jer je od nje nastalo ime Banovina. Tvorbeni proces je bio sljedeći: posvojni pridjev banova je nakon elizije imenice zemlja iz sintagme banova zemlja preuzeo značenje imenice zemlja i postao poimeničen. Poimeničeni pridjev banova je uz sebe vezao zalihosno (redundantno) značenje imenice zemlja nakon čega je na morfološku osnovu motivacijskoga pridjeva banov-a dodan tvorbeni sufiks -ina i tako je dobivena imenica banovina kojoj je značenje ‘banova zemlja’. Onimizacijom apelativa banovina, i to tvorbenim postupkom konverzije, dobiven je horonim Banovina, dakle: ban > banova zemlja > banovina > Banovina. Isti je tvorbeni proces bio i u imena Hercegovina: dakle, herceg > hercegova zemlja > hercegovina > Hercegovina.
Ime Banija je motivirano turskom sintagmom banı devlet kojoj je značenje ‘banova zemlja (državina)’. Nakon elizije imenice devlet poimeničeni indeklinabilni pridjev banı je bio prilagođen jezičnomu sustavu bosanskoga stanovništva koje se je zbog turskih osvajanja selilo na područje Hrvatske. Ime Banija je tvorbeno i leksički strukturirano kao i turska imenica kadı kojoj je značenje ‘koji sudi, sudac’. Morfološka prilagodba je sljedeća: kao kadı > kadija tako i banı > banija. Ime Banija se može smatrati turcizmom jer se u strukturi toga imena nalazi jedan element iz turskoga jezika, i to pridjevski nastavak –ı koji je izgubio svoje tvorbeno i leksičko značenje, početna sekvenca ban- i završna -ja nisu elementi turskoga jezika. Ime Banija je nastalo u 16. st. na području okupirane zapadne Bosne, odakle su poduzimani brojni turski vojni pohodi prema Banovini. Ime Banija su sa sobom donijele turske vojne postrojbe koje su u 16. i 17. stoljeću stalno napadale, pljačkale i osvajale naselja na području Banovine. Postrojbe su pretežno bilo sastavljene od domaćeg stanovništva. To je i inače bila politika turskih vlasti da napuče opustjela područja. Zahvaljujući došljačkomu stanovništvu nekadašnje ime Banovina je polagano odlazilo u zaborav. Nakon 17. lipnja 1920. god., kada je kraljevim dekretom službeno intenziviran proces serbizacije vlaškoga stanovništva zapadno od Drine, ime Banovina je iz političkih razloga postalo nepoželjno u uporabi. To je ime vraćeno u uporabu u razdoblju od 1941. do 1945. god. Nakon 1945. god. hrvatski komunisti ponovno su nametnuli ime Banija. Kad bi netko pregledao sve tekstove nastale nakon 1945. god., došao bi do zaključka da ime Banija ima visoku učestalost uporabe, a ime Banovina se rijetko rabi. Na partizanskom spomeniku na Petrovoj gori piše Banija, tako i na brojnim publikacijama koje su u Hrvatskoj objavljene nakon 1945. god. na temu o tom kraju. Predstavnici Srpske pravoslavne crkve, koji djeluju u Hrvatskoj i izvan nje, uvijek to područje nazivaju Banijom, nikad Banovinom. Iako je Banija turcizam, to je ime postalo dio imenskoga fonda standardnoga srpskoga jezika, koji je inače primio u svoj sustav previše turcizama, više nego bugarski ili hrvatski jezik. Nametanje stranoga, ovdje srpskoga imena Banija isto je kao kad bi netko tražio da se u Hrvatskoj rabi ime Švajcarska umjesto Švicarska. Svaki narod i svaki jezik ima vlastiti sustav imenovanja područja (krajeva, pokrajina, oblasti, regija…), pa tako i hrvatski.
Na kraju teksta koristite “hrvatski komunisti”, “nametanje stranoga, ovdje srpskoga” te da je srpski jezik primio previše turcizama za razliku od, hrvatskoga, koji je eto čist kao suza, kako bi čitatelju ostala samo ta informacija. Time zamagljujete činjenicu da je navedeno područje već dugo vremena naseljeno većinski srpskim stanovništvom i da se taj kraj zove banija. Banovina je izmišljanje tople vode i još jedan način da se domicilno stanovništvo potlači, kao što je obnova njihovih domova odrađena hrvatski traljavo (isčitajte što hoćete) pa su im se domovi i porušili, nažalost.
Nije Beč nego je Vienna.
Ma koga boli ona stvar kako će tko zvati neko mjesto. Ima službeni naziv one države u kojem se to mjesto nalazi i točka. I naravno da se na drugom jeziku drugačije izgovara.
A sve ove zakulisane igre političara su skretanje teme od pravih i stvarnih problema.
Baci kost neka se raja kolje, neće mislit o korupciji i kriminalu. A dali ću slijedeći mjesec imat za platit režije i rate kredita, to je manje važno. Tupsoni.
kava se kuha, kokice izvađene iz mikrovalke,
A sve ove zakulisane igre političara su skretanje teme od pravih i stvarnih problema.
Baci kost neka se raja kolje, neće mislit o korupciji i kriminalu. A dali ću slijedeći mjesec imat za platit režije i rate kredita, to je manje važno. Tupsoni.
Evo, prepisao sam komentar od Sparklinga. Hoce li objaviti?
Nije Beč nego je Vienna.
Ma koga boli ona stvar kako će tko zvati neko mjesto. Ima službeni naziv one države u kojem se to mjesto nalazi i točka. I naravno da se na drugom jeziku drugačije izgovara.
Interesantno štivo.
Kliknuo sam na ovo plavo dolje (registracija) i tamo pročitam slijedeću rečenicu:
“Država nam je potreba da vas identificiramo ako ste se javljali u komentarima s određenim imenom”
Prvo bih molio Logično da angažira gospodina Milana Nosića za lektoriranje, ako ne članaka, a onda barem straničnih informacija.
Kada shvatim što je država htjela, možemo nastaviti raspravu.
Hvala.
Svakaj je moguće u Hrvatskoj. Kad može Banija, zašto ne bi bio glavni grad Srbije Bijelgrad? Baš mi to zvuči fensi… Od danas više ne spominjem Beograd, samo varijantu s -ije.
Tako sve jedno, ako razumijete o kojem se prostoru govori, sve jedno. U službenim dokumentima kako nalaže pravilo, drugdje kako vam paše. Ništa tim ljudima i kraju neće biti bolje bez obzira kako im prostor nazvali, a ljudi su bitni.
Zašto bi trebalo biti samo jedno službeno ime, to su totalitarističke gluposti iz nekih drugih vremena koja čini se još nisu prošla. Vlast može dati ime koje god želi jer je vlast i tada može promjeniti sve dokumente, karte, tabele, itd. pa tako i udžbenike povijesti. Ali vlast nemože promjeniti percepciju baš svima. To da svatko može koristiti samo jedno ime govore samo oni kojima su na primjer uspjeli programirati percepciju pa su za Ploče govorili Kardeljevo, za Podgoricu Titograd. Na Banovini ili Baniji ljudi su umorni od povijesti jer od 11 stoljeća u dva različita sela kilometar udaljena seljani su učili različitu povijest i nijedna nije nužno lažna, a sve su svojih mitova pune. Evo jedan primjer iz povijesne “zbiljnosti”, na primjer netko tko danas živi u Kotoru možda nikad nije čuo za povijesni lokalitet Žrnov kraj Beograda, a čuo je za jedan drugi pivijesni lokalitet Zrin kraj Siska,… Čitaj više »
Oba naziva su ispravna i ravnopravna. Prema istraživanju zagrebačkog povijesničara Marijana Lipovca u tjedniku BANOVAC koji je u Petrinji izlazio između 1988 – 1912 godine, pretražujući brojeve Banovca prema ključnim riječima – Banija i Banovina – Lipovac je dobio točan podatak o tome koliko je u razdoblju od 1888. do 1919. bio korišten pojam Banovina, a koliko Banija. Prema analizi tportalovog sugovornika, pojam Banovina se u Banovcu u svim padežima spominje 1319 puta, a Banija 568 puta, dok se oba toponima ravnopravno koriste tijekom tri desetljeća izlaženja regionalnog tjednika.
Vucic to zna najbolje,mirotvorac je drzu govor u Glini.90%sinovi stari kadrova upravlja ovim prostorima,niki misle dase demokracija kupuje na pijaci.Bez lustracije,nikad nece biti komunikacije.
Na ovako suženom i streilnom novogovoru oba termina su dobra i prikladna.
Jezik treba širiti i oplemenjivati i oba imena su dobrodošla.
Tako je Stojan u Sloveniji postao Stotan, slovenački fudbalski reprezentativac Stojan/Srbin postao Stotan.
Ako je tako kako veliš za Baniju onda neka i bude,naravno.
Elem….šta ti za ime Boga znači ovo:”Nakon 17. lipnja 1920. god., kada je kraljevim dekretom službeno intenziviran proces serbizacije vlaškoga stanovništva zapadno od Drine.”!!??
I u opšte reci nam kada je Banija postala Hrvatska, Dubrovnik, Dalmacija, Istra, koliko ke Zagreb bio veliki do i posle “serbizacije”….kolika je Hrvatska bila do “serbizacije”, kakv je to komparacija vlaha stocara sa posrbljavanjem i kakvo bre posrbljavanje posle 1920,jesu li moji preci bili vlasi do 1920 ili Srbi.
Članak je odličan ali otvara mnoga pitanja.
Ne bih se upuštao u problematiku je li ispravno Banija ili Banovina. Ono što je sigurno da ni jedno ni drugo ime ove zemljopisne pokrajine nije srpsko niti je dio srpskog jezika. Titula ban ne postoji u srpskom jeziku ali zato postoji vožd što bi značilo vrlo slično hrvatskom ban. Da je u pitanju srbizam, a nije, Banija (Banovina) bi se zvala Voždija (Voždovina).
Toliko o traženju dlake u jajetu.
Baš me zanima da li će se g. Nosić za godinu, dvije nakon što ga genetski modificiraju i dalje baviti ovim apsolutno nebitnim pitanjem (moguće da hoće ako preživi modifikaciju).
Molio bi autora da ovo objasni
Podrucje kojim vlada ban je banovina a ne banija
Podrucje kojim vlada župan je županija a ne županovina
Sve mi se cini da je ovo tjeranje mak na konac jer je na tom podrucju prije vecinsko stanovnistvo bilo srpske nacionalnosti pa sad kad njih nema treba izbrisat i “njihova ” imena.
Sad samo cekam da Beli Manastir promjeni ime
eeee,imas ti ovde neke bisere , zapadno od drine zive vlasi, bijela hrvatska u kojoj zive luzicki srbi , svicarska svajcarsaka…
u hrvatskom domu radi kucanica , au srpskoj kuci domacica ?!
Onda je I Knezija u Zagrebu turcizam, moraju za nesto dobivat novac pa pisu bed veze boli me kako ce se zvati dok razumijem gdje je to.
Službeni naziv postojati mora.
Gospodin, dr. Nosić, šta reć….U uvodu svog teksta g. Nosić spominje bijelu Hrvatsku, što automatski implicira postojanje crvene Hrvatske, prekrajanje povijesti onako, pomalo, stupanj, dva, svakih nekoliko godina. Današnji povjesničari, pa čak i hrvatski, za strane da i ne govorim, tezu bijele i crvene Hrvatske smatraju znanstveno neutemeljenom. Jedini navodni dokaz je ljetopis popa Dukljanina koji naravno nemamo u originalu nego prepisku katoličkog klera iz 16 st. što bi se ono reklo, znanstveno neutemeljeno. Ali na njemu počiva donekle još službena hrvatska historijografija, temelj je udario fra. Dominik Mandić, a kasnije preuzimali hrvatski povjesničari. Jedini kritički osvrt na ovu tezu (u pravo vrijeme) je dala gospođa Nada Klaić i noviji hrvatski historijografi (zadnjih godina). Spomena radi, pričamo o 9-10 st. naše ere. Sad bi i ja moga biti perfidan poput dr. Nosića, pa reć, to je vrijeme kralja Tomislava (cca. 10 st.), i nikakvih valjanih dokaza stranih autora, poglavito iz… Čitaj više »
Sva sreća da je riječima svejedno odakle potiču
A KAKO SE ZOVE OVA LUDNICA VIRUS PANIKE? Milokliz, spolni uvlakac, kujac ili penis? Pucamo na mozak pa se bavimo uglavnom nebitnim stvarima kako se nesto zove….
Gledam kroz prozor starac koji je radio 35 god roni u kontejner u potrazi za necim. Kako se njegova penzija zove? Crkavica, penzija, mirovina ili carolija?
A što sa Kordunom? Pa neće valjda ostati Kordun.
E moj autoru…
da mi je tvoju glavu pa da se naspavam malo.
Sta tebe zulja u ovom vremenu????
Ozbiljno?
😜
A gle, za šećer može slador, a što ćemo s turcizmima
višnja
pilić…sjetit ću se još.
to su isti jezikoslovci iz tuđmanove ere kojima je glavni zadatak bio pronaći ili stvoriti što više razlika između hrvatskog i srpskog jezika.razlike evidentno postoje.nije potrbno stvarati nove,tipa samokresa,zrakomlata ili sad banije/banovine.po istoj logici iz članka županije bi bile županovine…
Da, da: u bespućima povijesne zbiljnosti to je tamošnjem narodu sigurno najveći problem! A u tom kontekstu evo još jedan veliki povijesni problem: Nije Venezia nego Mleci! Ne znam kako Talijani toga još nisu postali svjesni…
Onda oni tuđinski nastavci u imenima Bjelovar, Daruvar, Vukovar. Jesu li zato krivi Turci ili Mađari? Pretpostavljam da će na kraju biti konsenzus nekih velikih “stručnjaka” da su i za to krivi Srbi…
Blizu Velike Gorice postoji mjesto koje se zove Lazina Čička. Što će li nam tek o tom imenu reći gore navedeni profesor? Vjerojatno da Lazo nije Hrvat, a da Čička nije Čička nego …, ali nam je Lazo to podvalio “umotano u celofan”, da se ne vidi od prve…
Mda.
“Nije vengo, vengo nego…”
Žena ti je ka i živica ,ako je ne krešes,strižes i podšišas onda ona prijeđe u vrlo kratkom roku kod dokucnog žitelja ili jednostavno susjeda Gjure,a njemu to neće nikako biti mrsko .
“”Jezično gledano, nazivi područja pod čijom upravom tvore se u hrvatskom jeziku nastavcima -ovina/-evina (kraljevina, carevina, kneževina), -ija (županija, grofovija, biskupija, monarhija) i -stvo (vojvodstvo, kraljevstvo, carstvo). Štoviše, upravo nam primjeri dubleta kraljevstvo – kraljevina i carstvo – carevina ukazuju na to da su moguća oba naziva unutar istoga jezika. Postoje sitne značenjske razlike (kraljevina je isključivo politički pojam, dok kraljevstvo može biti i u prenesenom značenju; no već kod carstva to nije slučaj, carevina je arhaizam, a carstvo se koristi i u političkom i u prenesenom značenju). Shodno tome, banovina je područje pod upravom bana, dok je banija arhaizam za banov posjed i danas isključivo za geografsku regiju. Slična stvar postoji i s područjem pod vlašću vojvode, što je vojvodstvo, dok je druga tvorba, Vojvodina, danas samo oznaka geografsko-političke cjeline”, objasnio je. “Potonje nam dokazuje još jedan apsurd – Vojvodina se tvori upravo onim nastavkom koji je u slučaju… Čitaj više »
U Karlovcu zadnjih 442 godine jedan dio zovu Banija. I nikome ne pada na pamet mijenjati naziv u “turbo’rvacki”. U Karlovacu je HDZ tradicionalno na vlasti.
Znači li to kako su karlovački HDZ-ovci srbočetnici, oryunaši, mrzitelji svega ‘rvackog?
Ili su možda normalni, kulturni građani?
Banovina podrazumeva administrativno-upravnu oblast, dok je Banija srpski naziv geografske oblasti u Hrvatskoj između Kupe, Save, Une i Petrove gore. Je l’ kraljevina Jugoslavija bila podeljena na 9 banovina? Semantički misli se na dva različta pojma i ne bi trebalo da bude predmet polemike.
Pravedno bi bilo raspisati referendum u Baniji/Banovini pa neka stanovnici te pokrajine odluče kako će se ona zvati. Već je pun kufer politicara, jezikoslovaca, povjesničara i tirana koji nameću sve i svašta pa i nazive.
Dragi pravoslavci vi ste 500g bili pod turskom naravno da vam je draži turcizam nego istina ….a bitno je kako se zove da nije bitno ne bi bilo 70 komentara …
…….da bi bio mir u kući svako mora poštovati kućni red znači Banovina službeno a neslužbeno zovite kako hoćete …tražite istinu..
Sto je s Opatijom?
Zašto brišete komemtar?
Pisac teksta je usprkos svim komentarima apsolutno u pravu. U Hrvatskoj državi je Banovina, a izvan Hrvatske može biti Banija, nedođija ili kirgistan.
Ima toga još! Zrakomlat=helikopter
Strojnica=mitraljez
puškostrojnica=puškomitraljez
samokres=pištolj
brzoglas=telefon
krugoval=radio
munjara=el.centrala
Vojnički činovi satnik=kapetan
bojnik=major
okovratni dopupak=kravata
okolokućni domobran=pas,ćuko
međunožno guralo=bicikl
Jezikoslovac svasta iznese na trpezu – ali ono osnovno iz nekog razloga zaboravi! S obzirom na osnivanje Banovine Hrvatske, 1939.godine, bilo je logicno da se nakon toga pravi razlika izmedju tog poludrzavnog oblika (banovina) na jednoj strani, i stare oblasti koja se otad, ali i prije toga, dominantno zove Banija!
Iz tog razloga, dakle povijesnog, i sad upotreba pojma Banovina (umjesto Banija) moze samo izazvati konfuziju.
Poruka jezikoslovcu: ime prije svega ne smije stvarati konfuziju! Dakle – Banija! A sto sve vise cujemo oblik Banovina – to je da se potare oblik koji nadlezni smatraju srpskim, valjda zato sto je u Baniji najvise Srba zivjelo. Nece nijedan Srbin reci da je iz Banovine! I tako postaje jasno zasto jezikoslovac – koji se pravi da ne poznaje povijest – hoce da ne bude Banija! On bi da Srbi ostanu bez Banije, i jezicki.
Postovani Gospodine Prof. Dr, Sc.Milane Nosic
Oprostite na mojo tastaturi nema znaka zadnjeg slova vaseg prezimena
“Svaki narod i svaki jezik ima vlastiti sustav imenovanja područja (krajeva, pokrajina, oblasti, regija…), pa tako i hrvatski”.
Jasno je na sta aludirate….
Vas bi u Schweiz(arskoj) zvali Nosik??
a Zenevu – Genève (Njemacki Genf)
Cirih – Zürich
Bec – Wien
a Zagreb – Agram
Beograd – Belgrad
itd… pa tako i Svicarski…. (Schweizer)
I nitko nema problem sa tim…..osim…..
Jedino se ne slažem s tjeloužitkom, mislim da je to riječ za vibrator,
Nije li slinovnik glavni mupolog u stožeru?
Kako određene grupe koriste “svoje povjesničare” za “jedinu istinitu povijest”, tako isto te grupe naručuju “svoje jezikoslovce” za “jedine prave toponime”.