Istraživači biolozi došli su do nevjerojatnog otkrića i iznova pokrenuli polemiku o potencijalnoj biljnoj inteligenciji. Možemo li reći da biljke imaju mozak, kako tvrde engleski znanstvenici?
Znanstvenik George Bassel i njegov tim s Univerziteta Birmingham u Velikoj Britaniji objavili su rezultate nove studije, a u kojoj uvjereno tvrde da se stanice unutar biljne sjemenke ponašaju kao i mozak. Radi se o malom broju stanica unutar biljnog embriona. Ova grupa stranica je u stanju procijeniti vanjske uvijete i sačekati pravi momenat za pokretanje procesa klijanja. Rezultati istraživanja su objavljeni u znanstvenoj reviji Proceedings of the National Academy of Sciences, 20 lipnja 2017. godine.
Klijanje biljnih sjemenki je najvažnija etapa u razvoju biljaka, kao i momenat kada ono treba započeti. Rizici su veliki. Nedostatak vode, mraz i drugi čimbenici koju mogu uništiti već proklijalu biljku ili usporiti njen razvoj. Klijanje nije uvjetovano samo klimom, varijacijom svjetlosti, vlagom i temperaturom, nego i sama sjemenka u interakciji s drugim sjemenkama “odlučuje” kada je za to najbolji momenat, što je i predmet istraživanja engleskih znanstvenika.
Novootkrivenu reakciju možemo porediti s funkcioniranjem ljudskog mozga koji živčanim sustavom šalje informacije mišićima. U jednoj sjemenki, centar zapovijedanja se dijeli na dvije vrste stanica: jedne koje ohrabruju klijanje i druge koji to klijanje sprječavaju – uspavljuju.
“Naš rad dokazuje postojanje centra za odlučivanje unutar sjemenke”, tvrdi profesor George Bassel. Već su ranije francuski znanstvenici tvrdili da biljke posjeduju senzore i razne vrste stanica, koje u datom momentu reagiraju identično životinjskom svijetu.
Međutim, znanstvenik François Tardieu je kategoričan: “Jedna biljka nema inteligenciju, a još manje mozak! Mozak se adaptira novim situacijama, dok biljke to nisu u stanju činiti pošto nisu samostalne. Flora je programirana i nije u stanju izmisliti novu stvar”, izjavljuje Tardieu. Francuski znanstvenici tvrde da je evolucija biljaka samo rezultat “evolucije” i ništa više. “Biljke se prilagođavaju kroz vrijeme što doista jeste jedna vrsta inteligencije, ali se ovdje radi obrani koja je stvorena evolucijom. Ništa nije centralizirano u obliku mozga. Ako jednu biljku prebacite u tropske krajeve, ona se ne može momentalno adaptirati”, tvrde znanstvenici INRA u Francuskoj.
Upravo je ovo razlog što novo otkriće znanstvenika iz Velike Britanije iznova pokreće polemike. Znanstvenik Stefano Mancuso, autor Brilliant Green, je već 2015. izjavio sljedeće: “Najnovije studije biljnog svijeta su pokazale da biljke osjećaju, komuniciraju između sebe i sa životinjskim svijetom, spavaju, sjećaju se, pa čak su u stanju i manipulirati druge vrste. Ovo se može opisati kao jedan vid inteligencije.
Izvor: PNAS
Na kozmičkom levelu imaju mozak.
Biljke imaju kolektivnu svijest.
Još jedan dobar članak. Ovi francuski znanstvenici nemaju pravo. Pogledajmo kako se ponaša grah puzavac. Što kod staviš kraj njega, on dopuza i počne se uvijati oko drvene letve. Sjenka letve izazove momentalnu reakciju graha. Za jedan dan on dopuza i do pola metra.
Biljke komuniciraju brzinom vecom od brzine svjetlosti i u to u (za nas) neshvatljivim uvjetima. Jel to inteligencija ili mislim da nismo jos u mogucnosti razumjeti. Ali osjecaju, komuniciraju, poznaju srecu i strah, pamte i razmjenjuju iskustva. Otprilike kao sto i kolega Ivan1 pise – imaju svojevrsnu kolektivnu svijest.
vegeterijanci je li mirno spavate?
mozak, ‘mozak’ ili inteligencija… kominiciraju vjerojatno (i) podzemno, pomoću gljiva…
kako biljka zna da ljepši cvijet brže privuče pčelu.. kako zna što je pčeli ljepše.. kako zna da pčela postoji.. i druge priče. Živjela Priroda!
Biljni i zivotinjski svijet je drugog denziteta, a denzitet je postignut naucenim lekcijama iz prvog denziteta koji se odnosi na ne zivu metriju u smislu primitivnih bioloskih organizama, minerala itd . Lekcije naucene u prvom i drugom rezultiraju trecim denzitetom i tu se nalaze ljudi , sto je kompleksnija forma od prva dva .U ovom dezintetu pocinje bitka za dominaciju , opstanak te individualno stecena licnost.U tzv trecem denzitetu pocinje proces dijeljenja na kolektivnu i individualnu svijest . Lekcija treceg denziteta i ujedno stepenica za 4 -ti , jest spoznaja potrebe za inicijacijom i prelaskom svijesti u svijesnost sto ce rezultirati zamjenom stanja odnosa prema sebi sa stanjem odnosa prema drugima . vazno je i spomenuti da su svi dezinteti u stalnoj interakciji , pogotovo visi prema nizima sto bi se moglo opisati kao proces involucije , koji se za razilku od evolucije krece od finijih cestica materije ka zasicenijim… Čitaj više »
Isti kao i naši političari…..
Kolektivna svest – vrlo interesantna tema ali nažalost sada nemam vremena pa ću drugom prilikom.
Biljke su hipersenzibilna bića!
To je poznato ljudskom rodu od pamtiveka.
Biljke osećaju, biljke vole, biljke se raduju, biljke strahuju, biljke pamte, tuguju, …
Postoje razni eksperimentalni dokazi, najčešće preko bioelektričnih struja, o raznim osećajima biljaka!
Biljke su hipersenzibilna bića!
ovim “znanstvenicima” očito fali mozga…
Koga zanima ova tema,preporucam procitati knjigu “tajni zivot biljaka”.
Izvod iz knjige po mom sjecanju:Vrsili su mjerenje na biljci ciji je list spalila osoba x. Sutradan,cim je ta ista osoba usla u prostoriju gdje je bila ta biljka,aparati su se ponasali jednako kad je taj covjek palio list te biljke.
Dalje,kaktus bez bodlji je nastao nakon sto je izvjesni uzgajivac pricao sa kaktusom, koji je imao bodlje, uvjeravajuci ga da mu ne prijeti opasnost. Nakon nekog vremena je kaktus odbacio bodlje . Na slican nacin je nastala nektarina itd.