Dok nije bilo interneta i društvenih mreža, nismo ni mogli znati koliko nepismenih ljudi živi oko nas. Facebook je puno toga razotkrio. Lako je zaključiti da oni koji ne znaju pisati imaju istovremeno i problem s razumijevanjem onoga što (tko zna kako i koliko točno) pročitaju. Fejsovi programeri su ipak doskočili i tom jadu, smislili su emotikone i gifove u nadi kako će olakšati komunikaciju znacima, kad već ne ide riječima.
Nepismenost posebno zasmeta pismenima kad se pojavi tamo gdje je ne bi trebalo, niti smjelo biti – u novinama, na TV, na portalima. Ne bi je smjelo biti ni u zakonima koje izglasava Sabor, na službenim stranicama Vlade, njenih ministarstava, zato što kao porezni obveznici izdvajamo ogromne novce za ljude koji tamo rade, za njihove plaće, za sve njihove troškove.
U zakonima su bitni svako slovo, svaka riječ, svaki interpunkcijski znak. Izostavljanje jednog od slova ili znakova ima moć mijenjanja smisla i namjere zakonodavca. Pretpostavit ćemo da zakoni prolaze kroz lektorske ruke i k nama dolaze pročišćeni, uređeni, gramatički i pravopisno u potpunosti ispravni.
U zakonima ne smije biti ni natruha nepismenosti – to bi ozbiljno narušavalo ugled države. Nepismenost u temeljnom državnom aktu Ustavu bi bila blasfemična.
Od onog Božićnog Ustava do ovog zadnjeg kojeg smo kao narod referendumski uredili stavljanjem definicije braka u članak Ustava, jasno nam je kako svaka riječ zapisana u Ustavu ima posebnu težinu.
Što ako u Ustavu otkrijemo riječ koja ne postoji ni u jednom rječniku hrvatskog jezika? Hoćemo li pomisliti da je ta riječ promakla ustavotvorcima, promakla vlasti i oporbi, promakla profesorima ustavnog prava i ustavnim sucima, promakla jezikoslovcima i svim živućim lektorima? Ili ćemo pomisliti da je riječ o namjeri, namjernom zamagljivanju stvari i izvrtanju smisla učinjenom kako nitko od nas običnih ne bi ispravno shvatio napisano?
Što ako se ta riječ nalazi na najbitnijem mjestu u Ustavu, u članku tri koji govori o slobodama, pravima?
Evo članka:
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Ovaj Ustav je prošao sve moguće provjere, riječ je o pročišćenom tekstu.
Što u tom članku 3 ne valja? Pojam ‘poštivati‘.
Jezikoslovci o glagolu “poštivati” kažu slijedeće (sa stranice lektoriranje.org):
„Poneki jezični stručnjaci reći će da su oba oblika prihvatljiva i praktički jednaka, no rječnici oblik poštivati ni ne spominju. Poštivati je nestandardan oblik, regionalno obojen, no snažno ukorijenjen u narodu, pa ga možemo čuti i u vijestima nacionalne televizije. Osobno, ne preporučujem korištenje oblika poštivati u standardnome govoru odnosno u službenoj i javnoj komunikaciji. Umjesto da nekoga poštivamo, bolje je reći da ga poštujemo.“
Zašto ipak u Ustavu “poštivaju”?
Evo suvislog tumačenja jednog anonimnog komentatora kojeg ćemo lako povezati sa stranicom zivicovjek.org:
„Glagol ‘poštivati’ ne postoji u hrvatskom rječniku, a sama riječ se tvori od prefiksa ‘po-‘ i glagola ‘štivati’. Glagol ‘štivati’ označuje radnju slaganja tereta u štivu broda, a prefiks ‘po-‘ daje tom glagolu približno značenje. Štiva je potpalublje broda. Drugim riječima, kada kome kažemo da ga poštivamo, to znači da ga stavljamo u podređen položaj prema nama (utrobu broda gdje su se u povijesti stavljali robovi). Možda zato i u članku 3. Ustava RH pišu riječi: ‘poštivanje prava čovjeka’.”
Znači li doista “poštivanje prava čovjeka” u Ustavu: „Stavljanje čovjeka u potpalublje broda zvanog Republika Hrvatska, da bude rob i vesla, tj. koristi se kao pogon za taj brod?“
Je li to razlog zbog kojeg je ustavotvorac umjesto poštovanja odlučio “poštivati”? Jesmo li roblje iz potpalublja koje vesla dok se na palubi pleše, pjeva, arči i banči na naš račun?
Svi vladari ukidaju od Boga dobivenu slobodnu volju npr. odabir način liječenja i održavanja zdravlja, spremaju vjerojatno uskoro zakon koji će zabraniti osobni odnos sa samim Bogom, jer sva ova borba i je borba za našu duhovnost i naše pravo da se odlučimo za Boga umjesto da budemo podložni Sotoni i njegovim satrapima. Vladari moraju izgleda izaći na nos svim podanicima da bi nešto učinili za svoja prava. A samo trebaju uvidjeti ono što je snimljeno 1976 kao program: I don’t have to tell you things are bad. Everybody knows things are bad. It’s a depression. Everybody’s out of work or scared of losing their job. The dollar buys a nickel’s worth, banks are going bust, shopkeepers keep a gun under the counter. Punks are running wild in the street and there’s nobody anywhere who seems to know what to do, and there’s no end to it. We know the… Čitaj više »
Trebalo bi obratiti pažnju (ne pozornost, kao što se sve više čuje) i na to da se “ni” koristi ispred imenica, a “niti” ispred glagola, nije “slijedeće” nego “sljedeće”, i nije “sa weba” nego “s weba”. Toliko za sada.
OPCA DEKLARACIJA O PRAVIMA COVJEKA
Clan 1.
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva.
A, problema?
Problem je u školovanju. Starije osobe su školovane u bivšoj pokvarenoj zemlji gdje se ništa nije radilo niti učilo kako treba već ono balkanski. Kako će ti stari i bahati nesposobnjakovići naučiti nove generacije da budu precizni, dobronamjerni i kulturni kada i sami jugoškolovani prosvjetari to nisu i nemaju smisla za dostignuća civiliziranoga svijeta.
To jednostavno nije moguće odnosno tek ćemo se društveno promjenuti nabolje kada izumru kvarne a dođu nove generacije koje se jedna za drugom vode ka normalnom stanju. Bez balkanstva, jugoslavenstva, komunizma u mindsetu.
A E zapravo su tili izbacit slovo U jer U poštivaj ga nema, a U poštUj ga ima
tako je Ustav postao stav
Jeli Sone of Alerika ili Son of Aleriče? Jeli staro zahlađenje ili novo zahladNJENJE? Jeli gorjelo ili je gorilo? Jeli orjelo il se orilo? Jeli njonjo ili je šonjo? Jeli govno ili se pas posra? Jeli kočijaš ili je visoko-sjedeći-konju-pod-rep-gledajući? Jeli jezična bravura ili jezična bravarija?
bosanski izraz
Bravo. Ovo je odlican i mozda cak i izuzetno vazan clanak. Neki dan pogledah ovaj odlican video od David Ickea: https://www.bitchute.com/video/NqgZI23IWbUD/ Upravo prica o tome. U istinu, bazira se ne Anglosaksonskom pravu i nekom zakonu poznatijem u tim zemljama kao “Common law” koji je stariji od svih drugih pisanih zakona a validan je u potpunosti. Takodjer objasnjava upravo ovo sto je SoA gore pisao. Po tom zakonu – mi smo svi slobodni ljudi – a tzv “drzave” su korporacije, kojima se mi od rodjenja podredjujemo. Te korporacije je upravo napravila ona Standardna banda “kamatara” – koji definitivno imaju korjene u tzv “bibliji” i u “zlatnim shekelima”… Dakle, po tom Zakonu – covjek kao ljudsko bice ima jedino potrebu da kaze svakom predstavniku “drzave” (kamatarske korporacije) – ja sam “zivi covjek i NE stupam niti u kakve odnose sa vasom korporacijom”… Ima pregrst primjera, kao i nacin na koji se jedinka… Čitaj više »
“BITI COVIJE KAKO TO GORDO ZVUCI.”
Nije definirano kojeg čovjeka ”poštivanje prava čovjeka’‘. Zar niste primjetili da smo iz beskalsnoga presli u klasno drustvo. Pa su neki malo vise a druga vecina malo manje čovjek.
Oni cija prava se vise postuju i cijene su u biti malo manje čovjek.
A vicini koju su u stvari čovjek se prava uopce ne postuju.
Ma u stvari mi smo drustvo bez čovjeka, mi smo drustvo stoke sitno i krupnog zuba.
E, pa stvarno, sine Alerikov, ti znaš muhu prikazati slonom! Ovaj put ti je usporedba promašila metu i obojena je subjektivno u (moguće nesvjesnoj) namjeri da potakneš nesuvislu diskusiju a sve kako bi netko “vodu okrenuo na tvoj mlin” “Poštivati ili poštovati” su uobičajene riječi koje se upotrebljavaju u hrvatskom jeziku (kod “ikavaca i štokavaca” i znače isto i ne vidim razloga zašto bi od toga trebalo praviti dramu samo zato čto je par tzv jezikoslovaca iz prazne slame izmlatilo zrno koje je tebi leglo da složiš konstrukciju : „Stavljanje čovjeka u potpalublje broda zvanog Republika Hrvatska, da bude rob i vesla tj. koristi se kao pogon za taj brod?“ Je li to razlog zbog kojeg je ustavotvorac umjesto poštovanja odlučio “poštivati”? Jesmo li roblje iz potpalublja koje vesla dok se na palubi pleše, pjeva, arči i banči na naš račun?” (siguran sam da ustavotvorcu ni lektorima takve konstreukcije ne… Čitaj više »
Poštivanje = pokoravanje npr. zakonu, poštovanje = respekt, priznanje ugleda
Poštivanje je barem jednako ispravno kao i poštovanje ! Radi se o uporabi infinitiva glagola jer označava radnju (završava na -iti, umjesto na -enje), a ne imenice (!!!).
Radi se o nekoliko pravopisnih ekstremista koji zbog osobnih interesa unakazuju cijeli jezik i brišu mu prošlost i kontakt sa izvornim govorom. Niste li primjetili kako su izbacili zahlađenje u korist umjetnog “zahladnjenja” ?
Poštivati se koristi za neživu prirodu,,npr zakon,,odredba ili osoba…
Poštovati se koristi za živu prirodu,,,npr zemlja,,priroda ili čovjek
Nema nikakvog problema, jer se ustav mijenja prema prema potrebi poslodavca. Pa će se ustav promijeniti za desetak minuta.
Da li, mozda, ta rijec”stiva” za koju, iskreno, nisam znao sta znaci, moze biti i zelja Hrvatske da zvuci drugacije od komsija?
Pa su oci nacije mozda i nesvjesno upotrijebili “stivu” umjesto “stovanja”?
Ili su to uradili upravo namjerno?
Ne bi mi lijeno, pa pogledah u Ustav SFRJ koji kaze:
“Slobode, prava i dužnosti čovjeka i građanina, utvrđeni ovim ustavom, nerazdvojni su dio i izraz socijalističkih samoupravnih demokratskih odnosa u kojima se čovjek oslobađa svake eksploatacije i samovolje i svojim radom stvara uvjete za svestrani razvitak i slobodno izražavanje i zaštitu svoje ličnosti i za poštovanje ljudskog dostojanstva.”
Ili smo se prije postovali, a danas se gazimo?
Ja bih pre rekao da ne postoji hrvatski jezik.
Poštivati je uvijek postojalo u narodu, a narod stvara jezik.
Uostalom poštivati mi ljepše zvuči od poštovati i svima je znano da su to sinonimi.
Kako je ono išlo, “besposlen pop i jariće krsti”, je li tako?
Dobro uočeno i ironično opisano, ali ja mislim da se zakonodavcu pričinilo da je riječ “poštovati” srbizam, jer se u hrvatskom jeziku koristi izraz “štovati”, a u srpskom u istoj prilici uvijek “poštovati”.
Ništa čudno. Na novčanici od 200 kuna genijalci su napisali ”dvjesta”.
Sviđa mi se tumačenje od “zivicovjek.org”. Tako sva današnja corona-događanja sjedaju na svoje mjesto!
koliko rijeći oko ničega ….
Hahahaha, jer ti si puno pametniji od tamo onih koji griješe hahaha. A još ono sa dvjesta kuna hahaha to nitko nije znao, prvi put čujem to baš nikada nitko nije primjetio samo ti hahaha koliko si pametan hahaha a sve ono tamo bezveze… Samo ti posebno pametan, najpametniji hahahaha
Dosadni smo za pop!zdit?
Evo ljudstvo u Danskoj je več sredilo sa poturenim zakonima, sa protestom, izašlo mnogo ljudi i nije im uspjelo kod “čudnih zakona”. Ljudi na ulici su to preprečili. Može se, ako se hoče sa mnogo ljudi na ulici i vrijeme je.
Iako često “poštivanje” i “poštovanje” dovodimo u istu ravan, tj. dajemo im isto značenje, ili kao u ovom tekstu izraz “poštivanje” smatra se nepravilno napisanim bit će da je nešto drugo po srijedi. Izraz “poštivanje” nije baš tako nepravilan izraz kako se tvrdi. Istina, izraz “poštovanje” se češće koristi i treba ga češće korisiti, jer je u češćem slučaju kontekst takav da je “poštovanje” prikladnije. Ako ništa zbog standarda jezika koji poznaje izraz “poštovanje”. Međutim, izraz “poštivanje” odnosi se na persiranje i “persiranje” je standardni jezički izraz, ali se za isto nerijetko koristi i izraz “poštivanje”. Poštivati znači obraćati se mnoštvu bez persiranja. Ali i dalje s poštovanjem! Što znači ako vas netko poštiva znači da vam ne persira, ali vas i dalje poštuje. U primjeru iz Ustava RH ipak postoji greška. Pravilno bi bilo napisati “poštivanje prava ljudi (osoba, građana, državljana, dakle množine, mnoštva) ili “poštovanje prava čovjeka”, ako… Čitaj više »