22. ožujka bio je Svjetski dan voda, a Hrvatska je s prosjekom od 29.200 kubičnih metara po stanovniku na vrhu ljestvice EU po resursima slatke vode, ispred Finske i Švedske, kao što govore podaci Eurostata.
“Podzemni tokovi za nas su od posebne važnosti jer daju više od 90 posto vode za ljudsku potrošnju”, rekli su Hini iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Hrvatska je postigla visoku razinu dostupnosti vode za ljudsku potrošnju jer 94% stanovništva ima pristup javnom vodoopskrbnom sustavu. S druge strane, samo 57 posto ima pristup sustavu javne odvodnje, što nije dovoljno i potrebno ga je unaprijediti, ističu u Ministarstvu.
U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.- 2020. odobreno je 60 hrvatskih komunalnih vodno-gospodarskih projekata. Vrijednost projekata je 3,5 milijardi eura, od čega su bespovratna sredstva 1,9 milijardi eura.
Od tih projekata dva su vezana isključivo za javnu vodoopskrbu: regionalni vodovod Osijek koji je završen i regionalni vodovod Zagreb istok koji je u tijeku. Razvoj javne vodoopskrbe uključen je i u druge projekte koji čine 20% njihove ukupne vrijednosti. Ulaganja u vodoopskrbni sustav provode se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026., za što je izdvojeno 137,9 milijuna eura. Do sada je dodijeljeno oko 100 milijuna eura.
Za rješavanje problema znatnih gubitaka vode bit će potrebno 1,5 milijardi eura
U Ministarstvu govore da su veliki izazov javnoj vodoopskrbi u Hrvatskoj znatni gubici vode, koji iznose oko 238 milijuna prostornih metara godišnje, odnosno 49,8 posto. Zbog toga se izrađuje nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima diljem zemlje. Procjenjuje se da će u tu svrhu biti potrebno oko 1,5 milijardi eura u sljedećih 15 godina.
Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka. Ove godine fokus je bio na cilju 6 UN-ove agende 2030, čiji je cilj osigurati pristup pitkoj vodi i sanitarnim uvjetima za sve, kao i održivo upravljanje vodom.
Uh ! Valja to privatizirati 😎👎
Ako loš vodovod i lopine ne tazje… sve
Pa naravno, Hrvatska ima premalo stanovnika a ne previše vode !
Kada Ukrajinu svedu na takav broj onda će ona biti vodeća na kontinentu.
Pod hitno privatizacija i koncesija
Sve će to AP rasprodati.
Kolilo znam, svi komercijalni izvori su privatizirani, i sto je jos gore, dani strancima u koncesiju. Neki idiot je uzeo postotak, i za ostalo ga nije briga. Izvori pitke vode su ono sto se zove ‘obiteljsko srebro’, i drzava koja i to razhebe, stvarno se nema pravo zvati ‘drzava’. Sve sto vrijedi u ovoj prebogatoj zemlji je privatizirano, prodano, dano u koncesiju. Svakodnevne afere “Otimaca Izgubljenog Obiteljskog Srebra” vise nikoga ni ne zanimaju, jer ne mozes popizditi 30 puta mjesecno, a ne zavrsiti u Vrapce. Od svih stranih izrabljivaca je ostalo barem nesto dobro, od ovih domacih, ostaje pustinja i spaljena zemlja. Prodje 5-10 godina, imena se zaborave, pravni postupci se razvlace u beskonacnost, i to je to. Da sutra dobijemo postenu vlast, umjesto ovih skakavaca, trebat ce nam opet 30 godina da se oporavimo. Rat nije Hrvatskoj donio ni pribliznu stetu kao ovih 30 godina ‘demokracije’. Ali, nije vazno,… Čitaj više »
Da Zagorci piju vodu imali bi manjak a kada vidim da na TVu reklamiraju uvoznu vodu ipak mislim da nešto kod nas ne ide u dobrom smjeru.
3x manje od BiH koja nije u EU
Zašto je onda u vodno “siromašnim” zemljama ; Finskoj ,Švedskoj ,Norveškoj ,Austriji hladna voda besplatna(nema vodomjera) ,plaća se samo godišnji paušal,dok mi “bogati” plaćamo i zrak u vodi???
Ma o cemo ovi drobe vode ima jedva za nas
Ovo je lijepo vidjeti, ali voda nije globalni problem. Preko solara se može desalinizacijom natapati cijele države. To radi Izrael i Alžir. Npr. malo tko zna da tzv. paška sol nije iz solane na Pagu. Naime, Todorić kad je ,,kupio” solanu na Pagu odmah je ukinuo proizvonju soli i ostavio samo distribuciju. Ta sol je uglavnom iz Alžira , a koja je nusproizvod pogona za desalinizaciju.
Sjećam se kad je Zagreb imao hebenu vodu sljemensku a sad neku savsku iz filtera pročistaća….
Visoke temperature?
Znači , to neće biti zbog toga što netko drugi crpi vodu?
Npr, Turska ima neke centrale, moje baš ne odgovaraju Iranu nizvodno zbog poljoprivrede.
Te i su temperature mozak popile.
Sasvim prosječne temperature.
Da li netko zna vezu između: posjedovanja pivovare i pristupa vodi.
Tj. negdje sam prije cca 10 godina čitao da ulazak u vlasničku strukturu (kupnja pivovara) ima za cilj zapravo dolazak u posjed koncesije za crpljenje vode.
Može li netko reći nešto više o tome?