Ilijada, jedno od najpoznatijih dela starog veka, pripada helenskoj književnosti. Starogrčka, tj. helenska književnost, svoje početke je imala u pesništvu. Kasnije su se, objedinjavanjem mnoštva pesama vezanih za jedan centralni događaj ili ličnost, razvili epovi. Dva najpoznatija dela strogrčke i evropske književnosti jesu Ilijada i Odiseja koja su pripisana izvesnom Homeru.
Ilijada je ep koji govori o opsadi i propasti grada Ilija tj. Troje. Najpoznatije ličnosti i junaci u Ilijadi pojavljuju se sporadično. Od njih su najistaknutiji: Ahilej, Hektor, Odisej, Prijam, Helena i Andromaha. Sve njih karakterišu jednake osobine koje se pojavljuju u manjoj ili većoj meri i kod svakog su izražene na sebi svojstven način. Te osobine su: gordost, pravednost, trpeljivost, vezanost za narod i herojsko shvatanje života.
U najvećoj meri, Ilijada je posmatrana kao ep o ratu, o junacima, umiranjima i zverstvima koje rat sa sobom nosi, ali u celini gledano, Ilijada je pevanje koje osllikava herojsko vreme. Ilijada slavi podvige i junake vremena u kome je nastala. Pored karakterističnih motiva ratovanja, požrtvovanja za narod, herojskih podviga u borbi protiv propasti jednog grada, u Ilijadi je zastupljeno i pevanje o ljubavi, o lepoti življenja i o miru. Miru koji je jedina stvar u kojem se ljudsko biće može ostvariti i osmisliti na istinski način. Čak i Ahilej, kao veliki ratnik i junak, ima konstantnu želju da sukobi prestanu, da rata ne bude, da se više ne gine uzaludno, zbog gneva koji dolazi iz želje za osvetom. Ovde vidimo veliku poruku helenske književnosti, koja uz detaljno opisivanje strahota rata i uz detaljno slavljenje vojničkih pobeda junaka, ipak pokazuje civilizovanost i ogromnu ljudskost i želju da se živi u miru.
Ono što je zanimljivo, jeste to da u ovom Homerovom epu, nosioci radnje nisu samo ljudi već i bogovi. Po verovanju Starih Grka bogovi su živeli na Olimpu. Imali su ljudsko obličje ali su imali znatno veću moć. Ljudi su im se pokoravali, obožavali ih i podizali im hramove, iz tog razloga su bogovi bili izuzetno vezani za ljude. I iz tih veza bogova i ljudi, nastajali su polubogovi kakav je bio Ahilej, jedan od glavnih junaka ovoga epa.
Propast Troje
Ilijada, kao istorijski ep, kao osnovnu temu pevanja ima Trojanski rat odnosno propast Troje. Po legendi, do ovog rata je došlo zbog lepe Jelene, Menelajeve žene koju je u Troju doveo sin trojanskog kralja Prijama, Paris. Ilijada ne pominje uzrok desetogodišnjeg ratovanja Troje i Ahaja, već se ep odnosi na 24 pevanja koja obuhvataju 49 dana poslednje godine ratovanja. Ti dani su doneli ogromne gubitke, sejali su smrt i vodili Troju u ponor.
Lepa Jelena se zaljubila u trojanskog princa Parisa i pobegla s njim u Troju. Parisov brat Hektor je u dvoboju ubio Ahilejevog prijatelja Patrokla. Iz osvete, Ahilej je ubio Hektora. Ahilej je bio sin ahajskog kralja Peleja i boginje Tetide. Paris, Hektorov brat je na kraju ubio Ahileja jer ga je pogodio u jedino ranjivo mesto na njegovom polubožačkom telu, a to je bila peta.
Ilijada počinje pevačevim obraćanjem Muzi, boginji nadahnuća, da mu da pesničku moć da opeva neizmerni gnev junaka Ahileja, čime odmah daje do znanja čitaocu da će gnev junaka Ahileja biti pokretački motiv radnje i svih preokreta koji će se dogoditi. Naročito kada se radi o sudaranju dve vojske i obostranim porazima. Ep počinje stihovima Srdžbu, Boginjo, pevaj, Ahileja, Peleju sina.
Troja je pala tako što su se ahajski vojnici na ideju ahajskog junaka Odiseja, sakrili u konja koji je napravljen od drveta, a ponuđen trojanskom kralju kao znak primirja. Tako su neprijateljski vojnici ušli u Troju i spalili je do temelja. Kralja Prijama su ubili pred Zevsovim oltarom.
Bogovi pamte doba prije Zemlje, a Zemlja pamti doba bogova, polubogova i ljudi. Onda su bogovi vidjeli da Zemlja nije za polubogove pa ih smakli i ostavili nas same, da se bakćemo sa samima sobom i prirodom oko nas, još gore – s prirodom u nama. Vidješe sinovi Božji, da su bile lijepe kćeri čovječje, i uzimali ih sebi za žene, koliko ih htjedoše. Onda, kada su se sinovi Božji ženili kćerima čovječjim, pa i kasnije još, i ove im rađale djecu, živjeli su divovi na zemlji, gorostasi davnine, preslavni junaci. – tako kaže Knjiga Postanka. Možda je Ilijada ep, ali to je naš naziv za takve spise. Možda je Homer bio samo jedan od pripovjedača koji je pripovijedao onako kako se to činilo u ono doba. Pariz je Paris. Je li trojanski konj već u njemu, ne znamo. Kao ni hoće li ga spaliti do temelja. Unatoč pjevanju o… Čitaj više »
Troja=Ilion=Ilija (sunce)= Svetovid (sa tri lica)= trojstvo= Troja. Trojanski rat (12 v.p.n.e.).”Grci su dosli na Balkan u 8 v.p.n.e.”- Herodot.
Zanimljiva mi je ova priča o ljudima i bogovima. Sve sam više sklon vjerovanju da su ti bogovi zapravo bili vanzemaljci ili sto već. Pogledajmo samo sto stari sumerani pišu, o bogovima koji su dosli s neba i vladaju njihovim gradovima. Enlin, Enki, Marduk, Samaš svi su vladali njihovim gradovima, bili su veći od ljudi, pametniji, dovoljno da im ovi služe.
Povijest koju mi znamo danas je skup besmislica, Toliko je toga iskrivljenog, laznog i podmetnutog. Ipak povijest pišu pobjednici. A pobjednici su uvijek nasi dragi zapadnjaci kolonijalisti. Pa su pisali onako kako im odgovara.
Bilo je komplicirano ovo sa puno bogova pa je većini religija uveden po jedan
autorica a i komentatori su ocito mladji oa ne znaju sto je tocno bilo.
homerova verzija je stoono bi rekao tramp
fejk njuz
btw homer je bio slijep
istina je opisana u Alanu Fordu kroz pricu Broja 1 ?
Jedan od glavnih junaka bio je i Broj 1
E moj Mujice, ti koji maltretiraju svet unistavaju i Ameriku i Evropu bas u ovom momentu. Na pogresnom si tragu.
E, kako se samo mijenjaju kriteriji heroja. Nekada je bilo “gordost, pravednost, trpeljivost, vezanost za narod i herojsko shvatanje života”. Danas bi to izgledalo ovako “e, moj sinko, on je sam dosao iz P—-e V—e, bez igdje icega, osim odjece na sebi. Ali, imao je nos za probitak, najprije je bio clan organizacije, bez koje se nije moglo napredovati. Cim su se vremena promjenila, odrekao je se, fuj, fuj, kao da nikada nije bio clan. Reci jedno, raditi drugo, a misliti trece, i uz sve to mirno spavati, to moze samo istinski junak modernih vremena. Uz pomoc svog neunistivog osjecaja za prezivljavanje, uspeo se do vrha vlasti. Pomogao je ili zaposlio, sve iz svog sela, pa i iz dalje okolice. I to sve ga, sinko, nije kostalo ni crno ispod nokta, sve je to napravio tudjim novcima. E, sinko moj, nema takvih junaka danas, on je jedan jedini, ugledaj se… Čitaj više »
Ovo djelo dosta koristi dr. Stjepan Pantelić u svom djelu Pradomovina Slavena u srednjem podunavlju. U njemu otkriva ikavicu kao najstarije slavensko narječje!
Poštovani arheolozi čitatelji od čitavog svijeta sa nekoliko moji napisanih rječenica želim ispraviti nepravda koja je do dan danas učinjena od strana nekoliko Helenistički grčki i rimski pisci koji su namjerno pisali kriva povijest samo da se ne dozna prava istina da legendarna Troja se nalazi u Makedonija potočno u selo Kruševica gdje se nalazi arheološki lokalitet koji je identičan od gradić Troja Naime ova cijela teritorija je identična koja je opisana u ep Ilijada a imam napisano sto posto dokaza da je arheološki lokalitet roja i da Ahejsko Trojanski ratnije se vodio u mala Azija nego se vodio na cijela drevna Makedonska teritorija a ne kako su ga prikazali dvojica helenistička grčki pisca Herodot i Strabon ,koji su živjelli u različitim stoljećima u Mala Naime Hetrodot je bijo najveći krivac za ovakva napisana laž ,on dobro je znao da njegovi predci Ahejci sa njihovim saveznicima radi pohlepa i otimanje… Čitaj više »