Naše mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje se preklapaju u modernom društvu mnogo više nego što to sami možemo da uvidimo. Nažalost, naše mentalno i emocionalno zdravlje ne kotiraju baš najbolje.
U vremenu sve više rastuće „povezanosti“, gledanja televizije i prekomjerne upotrebe „pametnih“ telefona, usamljenost i depresija su strašne epidemije koje haraju, a o kojima vrlo malo govorimo.
Istraživanja pokazuju da čak 11 % Amerikanaca starijih od 12 godina uzimaju lijekove protiv depresije. 23 % žena starosti od 40 – 69 godina su takođe na antidepresivima, a to su lijekovi koji se najčešće propisuju Amerikancima uzrasta između 18 i 44 godine.
Problem je, smatra doktor medicinskih nauka i nutricionista Thomas Campbell, fizičke prirode, a ne emotivne.
Oni koji pate od depresije su u većini slučajeva gojazni, a kako depresija napreduje, tako se i gojaznost širi.
Kako to izgleda? Svi možemo pretpostaviti da depresivna osoba nije u stanju donijeti najbolje odluke i izbore. Neki ljudi „jedu svoja osjećanja“ i tako „liječe“ bijes, usamljenost, stres i depresiju. To obično rade koristeći se veoma ukusnom hranom, najviše bogatom šećerima i mastima koji pomažu lučenje dopamina i serotonina („hormoni sreće“). Ako ste depresivni, pojedete čokoladu i sve nestaje, zar ne?
Da li je to zaista tako? Šta ako stvari postavimo na ovaj način: Depresija ne uzrokuje prejedanje nezdravom hranom i loše životne izbore, već su nezdrava hrana i loši životni izbori uzrok depresije?
Poznato je, gojazne osobe imaju problema sa lučenjem dopamina, jer su im receptori dopamina otupljeni. To znači da im je potrebna veća količina dopamina da bi postigli zadovoljstvo. Istraživanja pokazuju da jako ukusna hrana može da zamijeni hemijsku ravnotežu hormona u organizmu koja doprinosi sreći.
Jedna studija, koja je trajala 7 godina i sprovedena je u Chicagu, pokazala je da se kod osoba koje se podvrgnu ishrani zasnovanoj na biljnoj bazi rjeđe javljaju novi simptomi depresije. Dakle, ishrana može promijeniti hemijsku ravnotežu u organizmu i odigrati značajnu ulogu u borbi protiv depresije.
Jedan eksperiment je pokazao da mala promjena u unosu proteina kod pacova utiče na njihovu fizičku aktivnost. Oni pacovi koji su dobijali manje količine proteina su dobrovoljno više „vježbali“, tj. pojačali su svoju fizičku aktivnost. Kod pacova je to instinktivna, na hemijskoj ravnoteži zasnovana reakcija. Kod ljudi bi mogla biti stvar izbora.
Vrlo je važno znati da u velikom broju slučajeva loši životni izbori i hrana mogu dovesti do razvoja mentalnih oboljenja. Mi „osjećamo ono što jedemo“. Zato je vrlo važno da izbalansiramo svoju ishranu u cilju postizanja psihofizičkog zdravlja.
Studija nije uzela u obzir uticaj šećera (ugljikohidrata), što je velika manjkavost. Veliki broj drugih znanstvenih studija u zadnjih dvadeset godina govori o pogubnom utjecaju ugljikohidrada na naše zdravlje. Ugljikohidrati su najodgovorniji upravo za gojaznost, koja po ovoj studiji utječe na depresiju.