Naučnici su potvrdili da skoro 50 % ljudi izmišlja svoja sjećanja.
„Nekada zamagljujemo liniju između spekulacije i mašte i ljudi su nesvjesni koliko lako se to može dogoditi i koliko bismo morali biti svjesniji krhkosti naših sjećanja“, kazala je dr Kimberley Wade sa Fakulteta za psihologiju Univerziteta Warwick.
„Rezultati naših istraživanja su utemeljeni na onome što već znamo o poslušnosti sjećanja, ali i naglašavaju probleme sa nekim sugestivnim pitanjima i tehnikama.“
„Ako tražite od nekoga da stalno mašta da se nešto dogodilo ili da razluče nešto što misle da se dogodilo od onoga što se stvarno desilo, ljudi obično spekulišu o stvarima koje se nikad nisu desile“, smatra dr Wade.
Dr Wade i njen tim istraživača su kombinovali podatke iz četiri studije provedene nad 400 ispitanika da bi shvatili kako ljudi stvaraju lažna sjećanja.
„Otkrili smo da polovina ovih ljudi vjeruje da se nešto desilo, dok njih 30 % ide dalje u opisu samog sjećanja. Oni čak prepričavaju te doživljaje i govore o svojim emocijama, tako da je ovo prvi put da bolje razumijemo kako ljudi vjeruju u nešto što se nikada nije desilo.“
Analize su takođe utvrdile da je 23 % ispitanika pokazalo znakove prihvatanja da se neki sugerisani događaj zaista desio.
Rezultati ovog istraživanja dovode u pitanje autentičnost prisjećanja koja su korištena u forenzičkim istragama, sudnicama i intervjuima te ispravnost kolektivnog sjećanja velikih grupa ljudi, naročito ako se radi o dezinformacijama koje dobijaju preko medija.