Zemlja postaje sve zelenija, površine koje prekriva šuma postaju sve veće, a vrlo je vjerojatno da posljednjih godina ima sve više stabala. Nove zelene površine su ravne površini Amazonije. Ovo nisu riječi portala Logično i klimato-skeptika, nego zaključak znanstvenih studija koje diskretno prenose mainstream mediji. Zašto je tako?
Saturacija i polarizacija puka zbog “Gretenizma” je dosegla maksimum. Cilj je postignut. Puku je bačeno lizalo i kroz polemiku oduzeto vrijeme potrebno za rad na bitnim životnim problemima.
Fact-Check i “nevladina” organizacija GONG, plaćene Soroševim i našim novcem, danonoćno bdiju nad medijskim prostorom i tuku po prstima sve koji se usude ukazati na nelogičnosti i bizarnu šutnju znanosti. O GONGU i sličnama koji prijavljuju portal Logično za lažne vijesti ćemo pisati drugi put. Preporučujemo GONG-u, neka se bavi Dubravkom Šuicom, njenim kapetanom i drugim kvazi lijevim i kvazi desnim političarima (što radi odlično), a ne medijima koji prenose oprečno mišljenje i time pridonose znanstvenom napretku. Kako rekosmo, o GONG-u ćemo drugi put.
Iako je klima predmet globalne zabrinutosti, jedno novo izvješće je napravilo iznenađenje: “Zemlja je 2019. zelenija nego prije dvadeset godina”.
Od 1999. godine, NASA-ini istraživači prikupili su i analizirali svakodnevno fotografije našeg plavog planeta. Zaključci izvedeni u časopisu Nature Sustainability u najmanju ruku su neočekivani:
“Zemlja se ozelenila za 5,4 milijuna km2 između 2000. i 2017.”
Kina i Indija su na prvom mjestu. Ništa nije lošije ni u Francuskoj ili Rusiji. “Ovo je iznenađujuće otkriće, s obzirom na degradaciju zemljišta uslijed prekomjerne eksploatacije u visoko naseljenim zemljama”, rekao je Chi Chen, doktor znanosti na sveučilištu u Bostonu, glavni autor studije. (1)
Kineske šume “cvatu” kao nikad prije
Često Kinu i Indiju osuđuju zbog prevelike industrijalizacije koja uništava zelenilo i šume, ali ove su dvije zemlje postale uzor, tvrdi se u NASA izvješću. Ove dvije države proizvodu najviše stakleničkih plinova. Prema izvještaju Nasa, u Kini ima više šume, a u Indiji poljoprivrednih kultura, koje su također zelenilo.
U Kini je, prema podatcima Global Forest Watch opservatorija, između 2001. i 2016. posječeno osam milijuna hektara šume. Prošle je godine vlada objavila da će do 2020. godine šume pokrivati 23% teritorija, a do 2035. će pokrivenost biti čak 26%. Štoviše, između 2012. i 2017. potrošeno je 70 milijardi dolara na pošumljavanje Kine, čime je ukupna površina šuma u Kini dosegnula 208 milijuna hektara. Kina razvija ambiciozne programe očuvanja i proširenja šuma s ciljem ublažavanja degradacije zemljišta, onečišćenja zraka i klimatskih promjena, napominje se u izvješću objavljenom u časopisu Nature.
O čemu mainstream ne voli pričati?
U 2019. godini područje obnavljanja zelenila je ravno površini amazonske prašume, koju nazivamo “pluća zemlje”. Dok Kina, Francuska, Indija i Rusija bilježe spektakularne rezultate, Brazil i Indonezija su predmet kritika zbog krčenja šuma, piše Greenpeace.
Šlag na tortu za kraj
Francuska šuma raste za 26 m2 svake sekunde, odnosno 82.000 hektara i 85 do 110 milijuna m3 svake godine. Francuska šuma trenutno zauzima 28% teritorija, gotovo 16 milijuna hektara. Između 1985. i 1995. godine, francuska šuma rasla je godišnjom stopom od 30 000 hektara, tri puta većom površinom od Pariza! (Planetscope)
Zelene površine i šume u Francuskoj su veće nego što su bile krajem Srednjeg vijeka tj. prije 500 godina.
Podatci o francuskim šumama se ne temelje samo na satelitskim snimkama, koje blate oni kojima nije stalo do istine. Svake godine u Francuskoj državni djelatnici posjećuje 7000 mjesta na kojima se prikupljaju informacije o šumama i zemlji, a koje kompletiraju informacije dobivene sa satelita. (2)
Članak ćemo završiti jednom iskrenom i ljubaznom molbom “nositeljima apsolutne istine“, Fact-Check-u i GONG-u: “Umjesto portala Logično, sada brzo prijavite sve one koji prenose lažne vijesti o smanjenju šuma i zelenih površina na našem planetu. Za nagradu će te dobiti lizalo.”
(1) Nature Sustainability
(2) IGN France
Hoću li dobiti medalju za uve uspjehe? Bez mene bi šume bile gladne i zakržljale.
Svakom koji se ne pusti olako manipulirati je to već poznato.
Samo pišite o tome. Što više.
I šaljimo to naprijed, “na sve četir strane”…
Svojevremeno san mislija kako danas neće bit jednoga jedinoga stabla kad su tamo još prij nekoliko desetljeća počele padat “kisele kiśe” . . . pokazivale su se karte u kolurama di se povećavala kolura koja je značila nestale šume . . . neznan šta je završilo sa “kiselim kišama” samo znan kako danas brodi ispuštaju na desetke puti više sumpora iz teškoga goriva kojega gore nego onda, ne zato śta danas ima više sumpora nego zato šta danas puno više brodi plovi.
Dobar je i najnoviji Mišak o CO2 i to na HRT-u, nema veze šta je treći program;
https://www.youtube.com/watch?v=TBPadlp8W70
Naravno….veoma prijatno iznenađenje!
Za porast CO2 u atmosferi su, čini se zaslužni oceani i sunčeva aktivnost (urednici portala, može li jedan članak o tome?) . A više CO2 znači i bujnija flora i fauna. Ima bit da majka zemlja ulazi u razdoblje bujnjijeg života i tome se triba radovat. Jasno, elitama tu nešto smeta, ne ide im uz agendu totalitarizma.
“World’s vegetation may hold about 450 billion tonnes of carbon today. It’s a colossal capacity, roughly equal to the amount of carbon that humans would pump into the atmosphere over 50 years at current rates of emission.”
dakle, vegetacija cijelog svijeta skladisti ugljik ali potrosnja fosiliziranog ugljika je u 150-200 emitirala ekvivalent od 2-3 svjetske vegetacije.
1. Planet je bio najzeleniji kad je co2 bio iznad 80% 2. Zemlja ima krace periode koji su stabilni i topli u kojemu se i dan danas nalazimo. 3. Ljudi apsolutno malo utjecu na zemlju s co2… najvise stete rade s plasticbim produktima , bez kojih uopce nebi bilo 70% kapaciteta smetlista zapunjemo (veliki volumen imaju i ne razgrađuju se) 4. Velike kolicine padalina snjeg bijelilo ako bi prekrile europu i ameriku moglo bi biti okidac novog ledenog doba
zaustavite svjetske šume!
stručnjaci o klimatskim promjena znaju otprilike koliko i svećenstvo o bogu…znaju puno ali ne mogu nista dobro sa tim napraviti nego samo nekome prodati…
U današnjem svijetu ni jedna informacije više nije pouzdana. Statistika se zloupotrebljava na svakom koraku i gledano pojedinačno može se stvoriti sasvim druga slika i izvesti pogrešan zaključak. Nije jasno šta se zeleni, ako je šuma, koliko je stara? Nije isto ako nestane stoljetna šuma i posade se mladice na istoj površini. Ako se povećava zelena površina nije navedeno da li se povećava i površina pustinja. Ja vidim samo loše stvari kad je klima u pitanju i kao da je sve gore. Za razliku od nekoliko desetljeća prije, čovjek danas ne može prognozirati vrijeme ni za sljedeći sat vremena. Općenito, sve je povezano i jako kompleksno. Sistem je definitivno ozbiljno poremećen i sve promjene se dešavaju u cilju stabilizacije i uravnoteženja sistema. Učestalost i intenzitet promjena govori da smo još daleko od ravnoteže a možda se neravnoteža još uvijek povećava. Sam čovjek, destruktivno djeluje na prirodu i mislim da to… Čitaj više »
Jako jako teško se probija istina da travnjak iste površine absorbira više CO2 od stabla iste površine. Ono što se nikako ne može nadoknaditi je raznolikost flore, posebno mikro flore i faune iz šuma koje se uništavaju! Tu je najveća ukoliko ne i jedina šteta uništavanja šuma, pogotovo prašuma! Mi stalno govorimo o onom velikom, stablima i životinjama, no postoji jako puno vrsta onog malog, bakterije i gljivica, koje su goto važnije za život na zemlji, premda kad je život u pitanju ne postoji manje ili više vrijedan život!!!
podcjenjuje se moć prirode. ona se itekako može obnoviti. u najgorem slučaju imamo porast vode ili pustinjskog tla.
još nešto. malo sam pogledao forum. pa tamo se ništa ne piše tjednima. očito nije zaživio kako sam mislio.
Jel zna tko za koju vijest su prijavili Logicno?
Ovo sa klimom već postaje smješno, treba samo pratiti trag novca i sve će se pokazati samo.
zanimljivo,
uvijek me zanimalo gdje je razlika, izmedju zelene trave, pšenice ili drveća,
mislim ajmo onak odokativno vjerojatno u količini klorofila po kubnom metru ali opet za klorofil je potrebno sunce što će reć da lišće u drugom ili trećem redu nema dovoljno svjetlosti kao ono u prvom redu a to je trava, druga stvar koja se zanemaruje je da biljke kao i svi živi stvorovi dišu tj troše kisik pa ispada da gornji dio šume troši co2 i radi šećer dok dornji dio troši kisik i šećer pa ispada da šume i nisu baš nešto efikasan proizvođač kisika
more je sasvim druga priča zbog ogromne površine je skoro nepojmljivo koliko kisika oslobađa.
a ti dušebrižnici ako baš žele smanjiti količinu co2 u atmosferi neka otkupljuju šećer i upumpavaju ga u iscrpljene naftne bušotine, ko zna možda dobiju i naftu za koju tisuću godina….