Autori nove studije izrazili su nadu da bi njihovi napori mogli pomoći ograničiti broj mjesta na koja astronomi moraju ciljati svoje teleskope u potrazi za otkrivanjem izvanzemaljskog života.
Dok istraživači i dalje raspravljaju o tome može li postojati život na nekoj dalekoj planeti u dubinama svemira, tim sa Sveučilišta Northwestern u Illinoisu istupio je naprijed kako bi pomogao pronaći odgovor.
Nova studija koju su proveli znanstvenici s Northwestern sveučilišta u suradnji s istraživačima sa Sveučilišta Colorado Boulder, NASA-inog laboratorija za virtualnu planetu i Tehnološkog instituta u Massachusettsu, pomogli su pri utvrđivanju faktora koji utječu na vjerojatnost da na planetu može postojati život, čime je potencijalno sužen popis meta za astronome koji svojim teleskopima pretražuju svemir, navodi se u priopćenju koje navodi Astrobiology Web.
” Jesmo li sami? ” je jedno od najvećih neodgovorenih pitanja “, rekao je Howard Chen, jedan od autora studije. “Ako možemo predvidjeti koji će planeti najvjerojatnije biti domaćini života, onda bismo se mogli toliko približiti odgovoru na to pitanje tijekom našeg života.”
Istraživački tim bio je u mogućnosti utvrditi da zračenje koje zvijezda emitira ima ključnu ulogu u određivanju životnog okruženja planeta, budući da planete u orbiti oko aktivnih zvijezda riskiraju da izgube značajnu količinu vode zbog isparavanja.
Također su ustanovili kako planeti čiji su ozonski slojevi previše tanki ne bi mogli podnijeti život jer bi razina UV zračenja koja dopire do površine jednostavno bila previše opasna.
“Naša studija nam može pomoći ograničiti broj mjesta koja moramo usmjeriti naše teleskope”, dodao je Daniel Horton, drugi autor studije.
Sami ili ne, svejedno. Zakoni termodinamike brane susret.
Predaleko od nas ili mi od njih, tako da je nemoguce putovati u doglednom vremenu jedni do drugih.
Prva zvijezda je udaljena 4,3 svijetlosne godine. Kad bi mogli doseci desetinu brzine svijetla, trbalo bi
43 godine sa tonama goriva. Na toj udaljenosti nema planeta sa zivotom, znaci puno dalje, puno duze.
Bilo bi ipak zanimljivo znati dali imaju istog boga.
Za znat jesmo li sami triba najprij znat ko smo to mi, a to još nismo saznali. Tako da je ta pitalica uzaludna.
ako je pitanje homocentrično nećemo se pomaknuti jako daleko od Zemlje, no ako razmiščljamo o životu kao dinamičkoj promjeni tada sigueno da postoji Život ali ne u oblicima kao na Zemlji. Postoje dokazi da u svemiru ( na planetima i na asteroidima) ima vode a voda je Život. Voda pamti, voda se prilagođava, može biti u više alotropskih modifikacija, voda je čudesna, i na atomskij i na energetskoj razini, istina mi malo još znamo o vodi, teškoj vodi, deuteriju, triciju, izotopima vode , neznamo puno o vodi a planet zemlja je Voda!
Dilema je glupa, Svemir je pre-prevelik da bi smo bili sami.
Svako malo nam se ponudi neko traženje vanzemaljaca, eno je i Vatikan dao izgraditi jedan od najvećih teleskopa na svijetu, na Mount Grahamu u Arizoni. Projekt se slučajno zove L.U.C.I.F.E.R ((Large binocular telescope near-infrared Utility with Camera and Integral Field until for Extragalactic Research).
Ali Vatikan misli slijedeće: vanzemaljci nisu bića s drugih planeta, nego maskirani demoni koji se pokazuju ljudima u formi vanzemaljaca.
Uglavnom, tamo su gdje je zlato. Na Antarktiku, recimo . Onda su tu dalje i njihovi agenti koji sveudilj otkupljuju zlato (je li tako ‘otpisani’).
Nama je svejedno. Dok god smo baterije.
Kad god nam dolaze ‘znanstvenici’, dolaze kako bi nam preusmjerili pozornost na nebitno. Ne trebamo tražiti ‘gore’, nego ‘dolje’ i ‘oko nas’.
Znastvenici koji se bave ovim stvarima ili su slijepi…..ili lazovi.
“Autori nove studije…” su otkrili rupu na saksiji. Ozbiljni naučnici su primetili čudne, sezonske oscilacije gasova u atmosferi Marsa. Iako je Marsova atmosfera veoma retka u njoj se nalazi sasvim malo kiseonika i metana ali sonda koja kruži oko Marsa ima ekstremno osetljive instrumente koji su zabeležili porast kiseonika i metana u toplijem delu Marsove godine (a radi se o jednom specifičnom mestu gde je ova promena zabeležena) dok u hladnijem delu godine ovih fluktuacija nema. Ovi naučnici su ozbiljni jer pored vrlo velike verovatnoće da je promena biogenog porekla naglašavaju da može biti i biogenog ali i hemijskog porekla i ne žele dalje spekulacije dok ne bude više podataka na osnovu kojih bi mogli dati sud. Život je vrlo žilava pojava, to znamo iz proučavanja naše planete a u poslednje vreme i života koji opstaje u svemiru – na površini MKS-a. Na našoj planeti postoje bića koja žive duboko… Čitaj više »
oh..
Mislim da je pravo pitanje: ko je tu Zemaljac?
Veoma je moguce da su mnogi ovdje bili prije nas.
Logicno je da postoji vanzemaljski zivot. Ali ljudi gledaju uskogrudno na to sto je zivot u svemiru. Bez prestanka ponavljaju jednu te istu mantru. Za zivot je potreban kisik , toplina , svijetlost. A sam zivot na planeti zemlji im pobija takav nacin razmisljanja. Zivotu nije potreban ni kisik ni toplina ni svijetlost da zivi. Zasto ne bi postojala u svemiru bica od kristala. Pa beskonacan je. I jos je jedna velika pogreska sto se tu potragu treba prestati zvati potraga za zivotom u svemiru. Treba se zvati potraga za svijesnim bicima u svemiru. Planeta zemlja je mozda svijesno bice. Na taj nacin treba otvoriti um i gledati siru sliku.