Nije lako naučiti strani jezik. Čak i oni koji imaju sklonosti za učenje, moraju uložiti mnogo truda i vremena da bi ga savladali. Ako je novi jezik koji učimo sličan našemu, to nam može olakšati stvar.
Ako nije sličan, gotovo svaku riječ valja učiti kao potpuno novu i nepoznatu, onda vježbati izgovor nama nepoznatih glasova, navikavati se na drugačiju konstrukciju rečenica i tako dalje. Ali mi smo već naviknuti na to, znamo da nam je učiti i mučiti se sa stranim jezicima.
“Moja koza je srna”
Međutim, nekada se i stranci potrude naučiti naš jezik. Tako priča jedna profesorica kako su neki stranci došli u Bosnu pa su se potrudili naučiti i koliko-toliko jezika domaćina. Jedan od njih je čitao zadani tekst i pročitao je rečenicu: „Moja koza je srna.“ Profesorica se prvo začudila, jer u tekstu nije bilo takve rečenice, a i zbunilo ju je to – kako koza može biti srna?! Onda se sjetila da tamo, u stvari, piše: „Moja kosa je crna.“. Francuzi slovo “s” između dva samoglasnika izgovaraju kao “z”.
Rekoh, lakše je učiti sličan jezik, iz iste jezične grupe jezika, ali i u tom slučaju postoje neočekivani problemi. Neke riječi su nam iste, neke skoro iste, ali desi se da imaju drugo značenje. I to baš tako da nam se čini prirodno da znače jedno, a one znače sasvim drugo.
Kada “pravo” nije “pravo”
Eto, ako u Rusiji pitaš za neki put pa ti kažu da ideš pravo, obradovat ćeš se što si sve razumio i raspaliti pravo – i zalutati! Pravo, znači desno. Miška, s malo tvrđe izgovorenim „i“ stvarno znači miš, ali ako ga izgovorimo kao naše „i“, to znači medvjed. Život je stomak, stolica je glavni grad, spička je šibica i tako dalje. Zato nije rijetka pojava da se dešavaju smiješni događaji u komunikaciji onih koji tek uče slične jezike.
“Naša armija – naš ponos”
Nedavno je jedna ruska turistkinja u Crnoj Gori izazvala salvu smijeha kod konobara. Jednostavno, zamislila je kako je dovoljno, ako ne zna neku riječ, samo rusku malo drukčije izgovoriti, i posao je završen. Naručila je pečenu koku, a kokoš se na ruskom kaže kurica. Možete zamisliti! A kažu da je prije rata dolazila ruska vojna delegacija u Jugoslaviju u posjetu jugoslavenskoj armiji i da su se masovno fotografirala ispod parole: „Naša armija – naš ponos!“, ne krijući osmijehe. Domaćinima nije bilo jasno zbog čega se baš tu svi fotografiraju i toliko smiju dok nisu saznali da riječ ponos na ruskom znači – proljev!
Hrvatski granični policajci optuženi ni krivi ni dužni
Prije samo koju godinu zbog sličnosti jezika između Hrvatske i Češke je izbio međudržavni nesporazum, kad su granični policajci u Hrvatskoj „zlostavljali“ češke turistkinje. Pitali su šta ima „kod cura“, a one su čule „kocura“, što je kod njih riječ za muški polni organ. Digla se frka, uključila se i diplomatska služba i razne istrage, a onda se otkrilo u čemu je problem.
Eto, problem nam je kad se jezici mnogo razlikuju, treba puno učiti, a problem je i kad su slični.
Ko bi nam ugodio… 🙂
ovo su moje omiljene: na ruskom – daj mi spičku da prikurim, na engleskom – how yes no (kako da ne).
Uf, koliko puta sam se “zeznuo” sa ruskim 🙂 Čuješ riječ i misliš da znaš to znači, a kad ono nešto skroz drugo. Ili kažeš na hrvatskom pa oni misle da je nešto drugo rečeno.
Arhaični hrvatski je puno sličniji ruskom nego moderni hrvatski.
To se na engleski zove
False Friends
Toga ima mnogo u engleskom i njemackom.
Npr na engleski fast znaci na hrvatsko brzo
na njemacki fast znaci skoro
However
u njemackom i engleskom ima mnogo slicnih i istih rijeci
tako isto u hrvatskom i ruskom ima mnogo slicnih ili 100% istih rijeci.
Trebala bi Rusija svake godine poslati prijavnicu za NATO, nemora Putin, neka šalje netko niže rangiran. Treba se NATO-vcima rugati dok ne propadnu. NATO je isključivo anti-ruska organizacija, nema nitijednu drugu makro svrhu. NATO se protiv terorizma ne bori već naprotiv- podržava terorizam a sigurnosni i strateški aspekti organizacije su podređeni uskom krugu nekoliko zapadnih država i njihovih kompanija, 28 članica je precijenjena brojka.
Ups, otišao komentar u krivu rubriku 🙂
– Kako vasa familija
Dobro hvala
A pitanje na Ruskom znaci koje vam je prezime.
Rumunji vole da se naslikavaju kod table krada Pule, pula na Rumunjskom je doslovno ku*rac
Kod stranog jezika je vrlo važna i melodija tj.naglasak, ali i izgovor glasova. Ne govore svi na svijetu glasove na isti način. Podsjetimo se koliko nekorektno izgovaramo engleske glasove jer ih mi jednostavno nemamo. No, sa talijanskim nema tih problema. Sve glasove na talijanskom izgovaramo kao u našem jeziku, osim talijanski glas “DZ”. Npr, sa španjolskim (kastiljanskim) isto nema problema kod izgovora glasova, osim meko ili tvrdo “S”. Ali i to je stvar sluha. Hm, ruski? Iste riječi različitog značenja, nema ih puno, nauči se to. Daleko je veći problem izgovor nekih samoglasnika. To se ne može napisati, to se mora čuti, i tada važi ono: ili imaš, ili nemaš sluha za jezik! Npr.voda, na ruskom se piše voda, a izgovara se vada. Ali ne baš vada, prvi samoglasnik A je nešto između O i A. To je rusko okanje i akanje. Ima to i bjeloruski jezik. To je stvar… Čitaj više »
Kad je ona ruskinja naručila kuricu, je li ju konobar upitao, želite li možda i jaja?
Najjače je čigrasto velepamtilo (hard disk).