Kako je video aplikacija Zoom pobijedila skandale, probleme sigurnosti i Skype

Zoom je izazvao etablirane tehnološke divove i postao aplikacija za video pozive pandemije, ali je njegova iznenadna popularnost donijela probleme.

Postoji vrlo malo tehnoloških kompanija koje uspijevaju da postanu giganti. Google, Uber, Skype su neki od malobrojnih, a sada se i Zoom pridružio njihovoj grupi.

Tokom pandemije koronavirusa softver za video konferencije je znatno porastao po popularnosti, sa 10 miliona dnevnih korisnika u decembru 2019. na 300 miliona u aprilu, na dva biliona minuta poslatih preko svojih servera između januara i aprila. „Let’s’s Zoom“ se čuo širom svijeta.

Zoom je očigledno bio srž preduzeća koja su mogla da nastave rad tokom pandemije – sam The Independent redovno koristi Zoom za održavanje sopstvenih sastanaka – ali se takođe našao i kao posrednik za sastanke kabineta Borisa Johnsona, meditaciju ovaca, kurseve za pravljenje tjestenina, gole umjetničke radove, treninge i božićne zabave.

Zanimljivo je da se Zoom uz jaku konkurenciju Apple, Google, Microsoft i Facebook popeo na vrh, ali razlog je u jednoj stvari kojoj svi tehnološki proizvodi treba da teže: pristupačnosti.

Za početak, Zoom je bio besplatan i nije zahtjevao nalog za upotrebu. Face Time treba skupu ulaznicu u Appleov ekosistem. Google Meet (ranije Hangouts Meet) zahtjevao je Gmail nalog, nešto što se možda neće integrisati sa ekosistemima na radnom mjestu, i postao je besplatan tek u aprilu prije nego što je u junu uveden u glavnu Gmail aplikaciju. Facebook nije korišten za posao, a njegova podružnica WhatsApp još uvijek ne podržava pravilno korištenje radne površine.

Zoom je takođe lakši za upotrebu. Korisnici, od kojih mnogi možda nisu koristili alate za video konferencije u velikoj mjeri prije pandemije, morali su samo da koriste kod, dužine telefonskog broja, za ulazak na sastanke.

Vjerovatno je sila koja je Zoom učinila tako jednostavnim za upotrebu potekla od njegovog izvršnog direktora, Erica Yuana. Yuan je napustio svog prethodnog poslodavca Cisco Webex nakon što ih navodno nije uspio ubijediti da brzina, jednostavnost upotrebe i podrška za mobilne aplikacije zahtjevaju veći prioritet.

Za razliku od toga, Skypeu je potreban alfanumerički kod osjetljiv na velika i mala slova koji, iako vjerovatno sigurniji, mnogim ljudima nije bio prioritet, jednostavno pokušavajući da prođu kroz svoje već narušene svakodnevne probleme sa što manje gnjavaže.

Štaviše, Microsoftova aplikacija imala je istoriju loše podrške funkcija. Skype je nazadovao, podsjeća Wired, dodavanjem funkcija koje korisnici nisu željeli, poput prilagođenih emojia i priča, koje je kasnije vratio. Usred krize identiteta – one koja još uvijek traje – Zoom je preuzeo vlast.

Ti faktori učinili su Zoom alate za radnu površinu nevjerovatno popularnim, toliko da je, uprkos tome što iPad verziji nedostaju brojne funkcije – uključujući promjenu veličine prozora i multitasking, koja bi isključila kameru ako pređete na drugu aplikaciju, i dalje bila Appleova aplikacija godine za iPad.

Put kompanije do vrha, međutim, nije bio lagan. Učiniti aplikaciju tako jednostavnom brzo je postalo mač sa dvije oštrice, jer je druga riječ, „Zoom bombardovanje“, ušla u naš leksikon. Napadači bi pronašli lako dostupne Zoom sastanke i trollovali učesnike, u rasponu od relativno nevrjedljivog materijala do snimaka zlostavljanja i rasnih psovki.

I sam The Independent bio je žrtva ozloglašenog bombardiranja Zooma, kada je tadašnji izvještač Financial Timesa (FT) Mark Di Stefano slušao povjerljive i osjetljive video pozive urednika u The Independentu o smanjenju plata i otpuštanju na početku pandemije koronavirusa.
Datoteke evidencije pokazuju da se nalog Di Stefana registrovan na njegovoj e-adresi FT.com pridružio privatnom video pozivu za osoblje The Independenta na 16 sekundi. Video snimak pozivaoca je onemogućen, ali novinari su vidjeli kako njegovo ime kratko trepće na ekranu prije nego što je napustio sastanak.

Pet minuta kasnije, pozivu se pridružio zaseban nalog, ovog puta neimenovan. Ponovo je video isključen tako da je na ekranima prikazan samo crni kvadrat na kojem je prikazano do 100 ljudi koji su bili pozvani da prisustvuju. Kasnije se pokazalo da je anonimni korisnički nalog, koji je ostao na sastanku do kraja, povezan sa mobilnim telefonom koji je koristio isti izvještač Financial Timesa.

„Dotični novinar je sada dao otkaz u kompaniji. FT se želi izviniti The Independentu i Evening Standardu, koji su naknadno obavijestili FT da je isti izvještač pristupio sastanku koji je održao“, rekao je list u maju.

Zabrinutost zbog ovakvih incidenata bombardovanja postala je toliko velika da su Nacionalna agencija za kriminal u Velikoj Britaniji i FBI u Sjedinjenim Državama morale da izdaju upozorenja i savjete o održavanju sigurnih poziva, a bezbjednosni istraživači pokazali su kako se stotine numeričkih tastera koji omogućavaju pristup sastancima mogu naći u roku od sat vremena.

Zoom je ubrzo predstavio nove funkcije za uklanjanje bombaških napada, poput omogućavanja vlasnicima naloga i administratorima da onemoguće lični kod sastanka, dodajući dodatni nivo sigurnosti aplikaciji.

Zoom je takođe pretrpio još jedan skandal oko svoje pozadinske zaštite, kada je utvrđeno da ne sadrži end-to-end šifrovanje poziva, kako bi mogao bolje da obezbijedi pristup sprovođenju zakona. Takođe je, po nalogu kineske vlade, ugasio nalog aktivistkinje na trgu Tiananmen, koja je imala plaćeni nalog. Nalog je kasnije vraćen.

U godini kada su akcije policije i saveznih agencija bile pod strogom lupom, kao i akcije kineske vlade nakon protesta u Hong Kongu, Zoom je vidio kako hiljade korisnika podnose molbu za dodatnu sigurnost, što je na kraju i učinio.

Rasprave oko odnosa Zooma sa vladama vjerovatno će rasti – američko Ministarstvo pravde nedavno je podiglo optužnicu protiv izvršnog direktora Zooma sa sjedištem u Kini zbog ometanja video sastanaka u znak sjećanja na godišnjicu masakra na trgu Tiananmen – ali njegova upotreba širom svijeta je malo vjerovatno da će se umanjiti.

„Usvajanje rada sa bilo kog mjesta dovelo je do toga da kompanije koriste alate kao što je Zoom za sinhronizovane pozive i osjećam da će se ovaj trend nastaviti i tokom 2021. godine i kasnije“, Prithwiraj (Raj) Choudhuri, vanredni profesor na Harvard Business School i stručnjak za budućnost rada i prakse daljinskog rada, kaže za The Independent.

Popularnost softvera za video pozive u postpandemijskom svijetu mogla bi blago oslabiti – cijena njegove akcije pala je nakon vijesti o vakcini protiv koronavirusa – ali Choudhuri vjeruje da će se i dalje koristiti na radnom mjestu s velikim prednostima.

„U starom fizičkom svijetu rada, licem u lice, interakcije su se uglavnom dešavale između zaposlenih na istom spratu poslovne zgrade, a rijetko su se dešavale između zaposlenih po spratovima ili razdvojene organizacionom hijerarhijom“, kaže on, dodajući da je Zoom djelovao kao „Odličan ekvilajzer u smanjivanju granica i poravnavanju hijerarhije za ove virtuelne pozive licem u lice.“

Nigel Cullington, direktor marketinga za Upland ESM, ponavlja ovu tvrdnju, rekavši da su kompanije „ove godine naučile da čak i odvojeno, ne mogu raditi izolovano. Njima je bilo potrebno više nego ikad da razmjenjuju obavještajne podatke, komuniciraju o svom poslu i interakciji sa drugim dijelovima preduzeća i sa kupcima i jednom zauvijek razbiju silos informacija – kaže on za The Independent.

Mora se reći da dok Zoom sada doživljava procvat, možda će se i dalje suočiti sa izazovom drugih kompanija, najvjerovatnije Microsoft Teamsa. „Zoom je napravljen za ovaj trenutak i dalje. Imamo platformu za podršku onome što je svijetu potrebno – danas, sutra i ubuduće“, kaže Phil Perry, šef kompanije Zoom za UK i Irsku, za The Independent, rekavši da kompanija „kontinuirano inovira kako bi osigurala da naša platforma bude najbolja u klasi“, sa boljom integracijom sa nezavisnim aplikacijama.

Ali Microsoft nakratko smanjuje razmak, najavljujući Teams plan za potrošače kao dio većeg pokušaja da Teams postane alat za prijatelje i porodicu, kao i za preduzeća. Usluga je već zabilježila zapanjujući rast, sa 44 miliona dnevnih korisnika u martu 2020. godine na potraživanih 115 miliona aktivnih korisnika u oktobru 2020. godine (Skype za posao će u međuvremenu biti obustavljen sljedeće godine kako bi ustupio mjesto Teamsu). Zoom, navodno, uzvraća, uz glasine da je pokrenuo kalendar i uslugu e-pošte.

Ako je neočekivani nalet zaključavanja išta pokazao, to je da je budućnost neizvjesna, a Zoom za sada ostaje u jačoj poziciji. Čak i ako oslabi, Eric Yuan bi možda cijenio predah.

„I dalje želim da se vratim na stranu proizvodnje – to je moja snaga, a ne da budem javna ličnost. Jednostavno ne uživam u tome“, rekao je pomalo ironično Timeu, dok su ga proglašavali za poslovnog čovjeka godine.