Nekoliko metoda i savjeta koje su efikasne u savladavanju panike pred ispite.
Većina studenata tokom ispitnih rokova osjeti izvjesnu nelagodu. Na svu sreću, postoji nekoliko veoma učinkovitih metoda koje mogu pomoći studentima da prevaziđu stresne situacije, pa čak i da paniku prije ispita transformišu u kreativnu energiju.
Važno je sagledati šta ste sve do sada uradili. Ispite uvijek lakše polažu aktivni studenti koju su redovno išli na nastavu, pravili bilješke i nabavili sve potrebne ispitne materijale. Ako ste i sami uradili barem polovinu navedenog, put do položenog ispita je uveliko olakšan. Nemojte umanjivati svoj rad i svoje napore.
Zlatno pravilo je treba početi na vrijeme. Oni koji počinju s učenjem noć prije ispita, pa čak i dva ili tri dana prije proživljavaju ogroman stres. Samo čitanje zahtijeva određeno vrijeme, i to u prosjeku tri minute po stranici, a za kvalitetno učenje, iščitavanje i pamćenje gradiva potrebno je znatno više. Zato je važno imati dovoljno vremena kako ne bi osjećali pritisak i preopterećenost, što na kraju dovodi do panike i tjeskobe pa se lako zaboravlja i već naučeno.
Organizovanost
Uspješni studenti često imaju raspored učenja. Dvadeset minuta dnevno je sasvim dovoljno za neke ispite, a ukoliko počnete dvije ili tri sedmice ranije, svakodnevno možete dodavati desetak minuta na početno vrijeme, pa će ocjena na testu biti znatno bolja od očekivane.
Neorganizovanost skripti, bilješki i ispitnih materijala povećava nervozu. Uredno ispisane i hronološki složene bilješke pomoći će da se osjećate rasterećeno. Uvijek ćete znati gdje da potražite odgovore na pitanja i podsjetite se kada nešto zaboravite. Dobra priprema je pola završenog posla. Vrijeme utrošeno na pravljenje skripti studenti često ne smatraju aktivnim učenjem, ali ako se posvetite kreativnom sređivanju ispitnih materijala dobar dio ćete zapamtiti bez pritiska, pa će kasnije učenje biti lakše i interesantnije.
Umjerenost
Možda zvuči čudno, ali ne treba ni pretjerati s učenjem. Naravno, svako treba učiti onoliko koliko misli da je potrebno, ali tokom tog perioda pauze su od izuzetne važnosti. Cjelodnevna fokusiranost na učenje je loša za nerve i povećava osjećaj nervoze i umora. Ako imate plan učenja, uvrstite u njega i pauze. Radite ono što vas opušta, pogledajte epizodu omiljene humoristične serije, prošetajte ili malo odspavajte. Pauza će pozitivno djelovati na mozak, te će povratak kontinuitetu učenja biti lakši. Naravno, kao što ni pretjerivanje s učenjem nije dobro, pretjerivanje s pauzama je još lošije.
Ne zaboravite na zdravu i pravilnu ishranu. Studenti često preskaču obroke, a i kada jedu biraju brze i loše namirnice. Iskoristite pauzu između učenja za šetnju do pijace i kupite svježe namirnice, voće i povrće, koje će pomoći mozgu da ostane fokusiran i bolje pamti. Glad, koju možda zavaravate grickalicama, je loša kako za cijeli organizam tako i za mozak. Pojedite barem tri obroka dnevno, a ako volite pomalo grickati uz učenje birajte svježe ili suho voće, orašaste plodove ili integralne grickalice, a izbjegavajte proizvode pune prerađenog šećera.
I naravno, bez obzira na to da li ste noćna ptica ili jutarnji tip studenta, dovoljna količina dobrog sna je neophodna da bi se mozak i tijelo odmorili i pripremili za nove studentske uspjehe.