Klimatski alarmisti sada odbacuju polarnog medvjeda kao maskotu jer se populacija polarnog medvjeda povećava

Vjerojatno više nećete vidjeti previše polarnih medvjeda u medijima jer je klimatska brigada odlučila izbaciti ove dlakave arktičke životinje iz svoje propagandne skupine.

Razlog je povezan s činjenicom da se, suprotno prevladavajućoj klimatskoj naraciji, broj polarnih medvjeda povećava, a ne smanjuje.

Drugim riječima, unatoč navodnoj pandemiji “globalnog zagrijavanja” i topljenju polarnog ledenog leda, polarni medvjedi dobro funkcioniraju – toliko dobro, da se u nekim područjima potiče lovce da ih ubiju kako bi se obuzdao njihov broj.

Šaljivo, Guardian (Ujedinjeno Kraljevstvo) zapravo je službeno najavio uklanjanje polarnih medvjeda iz svoje propagande o klimatskim promjenama, inzistirajući na tome da je za prijenos „klimatske nužde“ učinkovitije koristiti ljude nego životinje.

Nakon što su zatražili savjet od organizacije koja se zove “Klimatski vizualci”, urednici Guardiana odlučili su da je i dalje predstavljanje polarnih medvjeda, i očito pandi, kao “amblema” klimatskih promjena nerazumno, ako ne i potpuno netočno.

“Često je prilikom postavljanja priča o okolišu odabir slike polarnog medvjeda na temu topljenja leda bio očigledan – iako ne nužno i prikladan izbor”, piše reporterka Guardiana Fiona Shields.

“Ove slike pružaju određenu priču o klimatskoj krizi, ali mogu izgledati udaljene i apstraktne – problem koji nije ljudski, niti je posebno hitan”, nastavlja ona.

Sada bi trebali povjerovati kako inscenirane fotografije ljudi u nevolji služe kao “dokaz” klimatskih promjena, a
Guardian ne samo što odbija priznati kako su njegovi prošli prikazi polarnih medvjeda, koji izumiru zbog klimatskih promjena bili potvrdno lažni, već se vijest sada usredotočuje na klimatsku naraciju i inzistira na tome da je preciznije prikazati ljudska bića koja pate od klimatskih promjena.

Naslovna fotografija u Shieldsinom članku – fotografija za koju Guardian priznaje da je točniji prikaz boli i patnje koju su navodno uzrokovane klimatskim promjenama – prikazuje uznemirenu stariju ženu koja bježi od dima. Čini se da je neka vrsta rasvjete usmjerena prema njoj kako bi naglasila njezinu prisutnost na fotografiji, a ostatak je tamniji.
Drugim riječima, snimak izgleda inscenirano, a The Guardian želi da svi vjerujemo da nije samo stvaran, već i da su ga uzrokovali kravlji prdež i ljudi koji voze vozila na benzin.

Dalje u članku vidi se jedan Kinez i njegova kćer koji nose maske za lice kako bi se zaštitili od „teškog smoga“ u Šangaju, za koji Guardian zaključuje da je posljedica klimatskih promjena. Tu je i najznačajnija fotografija naftnog polja s podizanjem dima, još jedan očiti pokazatelj globalnog zagrijavanja.

Shields u potpunosti priznaje kako ove fotografije ne prikazuju nužno istinu, već prikazuju čitateljima Guardiana slike na koje će „reagirati“ na način na koji klimatski lobi želi da reagiraju.

“Slike koje prikazuju emocije i slike stvarnih situacija čine priču relevantnom za pojedinca”, objašnjava Shields.

“Okolišni prizor zagađenog krajolika djeluje upečatljivo, poput patnje životinja, ali portreti i priče ljudi koji se bore protiv katastrofe zaista su usidrili priču i odveli je na razinu angažmana”, dodaje, pozivajući se na fotografije koje je The Guardian objavio tijekom posljednje velike suše u Australiji kako bi uvjerio čitatelje da su klimatske promjene ipak stvarne.

“Trebaju nam nove slike za nove narative”, zaključuje ona.