Na današnji dan prvi put predstavljene slike na svodu Sikstinske kapele

Michelangelo Buonarroti - Sikstinska kapela
0
0

Na današnji dan, 1509.  godine, javnosti su predstavljene prvi put slike na svodu Sikstinske kapele  koji je oslikao Michelangelo Buonarroti

Michelangelo Buonarroti (Caprese Michelangelo, 06. mart 1475 Rim, 18. februar 1564), bio je kipar, slikar, arhitekt i pjesnik. Jedan od najuticajnijih i najsvestranijih umjetnika svih vremena. Još za vrijeme svoga života uživao je ogromnu slavu i smatran je za najvećeg umjetnika genija svoga vremena. Njegova djela su i danas antologijski primjeri stvaralaštva i umijeća od civilizacijskog značaja.

Genijalnost Michelangela često se opisuje kao dio božanskog nadahnuća i nadljudske moći, darovana malom broju rijetkih pojedinaca. Umjetnost je po njemu bila stvaranje nove stvarnosti, baš kao i božansko stvaranje svijeta koje ne priznaje uzore, konvencije, pravila niti ograničenja.

Papa Julije II, veliki mecena i pokrovitelj umjetnosti, naručio je od mladog Michelangela da oslika svod Sikstinske kapele, papinske kapele koja se nalazi u okviru Vatikanske palače u Rimu. Michelangelo nije bio nimalo oduševljen ovom narudžbom i  smatrao je da je papina porudžbina za Sikstinsku kapelu dio zavjere njegovih protivnika. Navodno je činio je sve da izbjegne porudžbinu, pregovarao danima sa papom, poričući svoje stvarno slikarsko umjeće, istovremeno isticao da će mu trebati veliki broj pomoćnika iz Firence.

Na papino insistiranje, ipak je prihvatio ponudu i počeo da radi skicu prema kojoj je strop trebao biti oslikan figurama dvanaest apostola, bez ikakve dramatizacije i vrtoglavih monumentalnih kompozicija.

Nedugo zatim, promjenio je mišeljenje i zatvorio se u kapelu, ne dozvljavajući pristup nikome osim Papi, i krenuo da radi frenetičnim ritmom nadahnuto i energično. Za samo četiri godine (1508-1512) stvorio je  jedno od najspetakularnijih djela umjetnosti ikada.

Objektivne poteškoće usljed prostranosti svoda, od gotovo 800 m² i  velikih praznina u svodovima Michelangello je prevazišao briljantnom tehnikom tako što je iznad stvarnih arhitektonskih elemenata postavio oslikanu arhitektonsku strukturu sa zapanjujućim trodimenzionalnim efektima u kojima su smještene figurativne teme. Njegov neponovljivi genije spojio je arhitekturnu, slikarstvo i kiparstvo stvorivši pravu biblijsku rapsodiju koja je obuhvatila gotovo sve –  od postanka čovjeka do njegovog pada, stvaranje i uništenje svijeta. Na svodu Sikstinske kapele nalaze se  stotine likova u vrtložnim kompozicijama, nestvarno trodimenzionalni i uklopljeni u prizore.

U poznim godinama,  23 godine  od završetka veličanstvenih freski na svodu Sikstine,  Michellangelo se ponovo vraća u isti prostor da naslika Posljednji sud, na zapadnom zidu oltara. U ovom neponovljivom i jedistvenom djelu Michelangelo je upisao svu svoju snagu i vještinu.  Strašni sud, remek djelo veličanstvene snage, posljednje je u nizu njegovih znamenitih djela nastalih u vremenu najblistavijih dana italijanske renesansne umjetnosti.

michelangelo buonarrotiNa današnji dansikstinska kapela
Pretplatiti se
Obavijesti o
0 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI