Traži se zabrana knjige

Nakon što su predstavnici Albanaca i Bošnjaka saopštili da ih vrijeđaju definicije nekih riječi u prvom objavljenom Rječniku crnogorskog jezika, Skupština Crne Gore donijela Rezoluciju kojom se traži njegovo povlačenje.

Rječnik crnogorskog jezika izazvao buru na javnoj sceni u Crnoj Gori, poslanik albanske stranke u znak protesta u parlamentu uništio primjerak knjige. U današnje vrijeme kada sa svih strana čujemo žalbe da je ljude sve teže zainteresovati za knjige, jedna knjiga objavljena u Crnoj Gori izazvala je ne samo interesovanje, već i višemjesečnu polemiku, političke debate, parlamentarnu rezoluciju o njenom povlačenju, pa čak i njeno fizičko uništavanje. U pitanju je prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je uoči deset godina državne nezavisnosti, početkom aprila 2016. objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
Ocjenu da se među 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V u prvom i za sada jedinom tomu Rječnika, nalaze neke koje imaju uvredljive i/ili netačne eksplikacije, prvi su saopštili predstavnici Fakulteta za crnogorski jezik sa Cetinja, što je odmah prihvaćeno od strane nacionalnih partija Albanaca i Bošnjaka.
Poslanik reciklirao primjerak Rječnika

Za predstavnike Albanaca je neprihvatljivo to što su autori Rječnika riječ “Albanac” definisali kao “stanovnik Albanije ili onaj ko je porijeklom iz Albanije”, riječ “albanizacija” kao “nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima”, kao i to što su kao primjer za pojam “albaniziranje” naveli da su “Malisori albanizirani”. Navodi autora Rječnika da je riječ “Albanac” istovjetno definisana i u rječniku Albanskog jezika koji je izdala Albanska akademija, nisu uspjeli da im posluže u odbranu od predstavnika albanskih nacionalnih partija koji su tvrdili da je takva definicija uvredljiva budući da su Albanci autohtoni narod u Crnoj Gori.
Predstavnici Bošnjaka našli su da je uvredljiva definicija riječi „Agarjanin“ kao „musliman, Turčin, nevjernik, bezbožnik”, riječi “Allah” kao “Bog u islamu”, i riječi „Bošnjak“ kao “pripadnik bošnjačkog naroda, musliman koji živi u Bosni – porijeklom odatle”. Njima takođe smeta što se u ekplikacijama pojedinih riječi navode primjeri iz literature koji sadrže izraz „poturica“.

Pokušajima autora ovog leksikografskog izdanja da se odbrane od optužbi da su imali namjeru da vrijeđaju Albance i Bošnjake, te da su uradili loš Rječnik, nije doprinijela činjenica da su eksplikacije nekoliko riječi sadržale grube i neobjašnjive omaške poput konstatacije da je Mjesec planeta. Kampanja i nesporazumi oko Rječnika, koji su u dijelu javnosti trajali mjesecima, kulminirali su svojevrsnim performansom tokom kojeg je poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj u Skupštini Crne Gore pred novinarima u mašini za reciklažu uništio primjerak Rječnika. Konačno, na predlog grupe poslanika među kojima je bio i on, Skupština Crne Gore je krajem jula usvojila Rezoluciju kojom se traži da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti povuče Rječnik crnogorskog narodnog i književnog jezika.

“Prije će se spaliti nego povući knjigu”

Predsjednica Savjeta za izradu Rječnika prof. dr Tatjana Bečanović sa Odsjeka za crnogorski jezik Filozofskog fakulteta u Nikšiću tokom svih mjeseci prozivanja i kritika, pa i nakon usvajanja Rezolucije, ostala je čvrsto pri stavu da su kritike u najvećem dijelu rezultat politizacije, da se Rječnik neće i ne smije povlačiti, a da stvarne greške koje su registrovane treba korigovati na način na koji je to uobičajeno pri izradi ovakvih kapitalnih izdanja, štampanjem listića sa korekcijama. U jednom trenutku prof. Bečanović je čak izjavila da će se prije spaliti na nekom trgu u Crnoj Gori nego dozvoliti da se povuče Rječnik.

Spor zagovornika dvije koncepcije crnogorskog jezika

U osnovi sukoba “pristalica” i “protivnika” Rječnika crnogorskog jezika vrlo lako se može prepoznati višegodišnji spor između zagovornika dvije različite koncepcije crnogorskog jezika. Među autorima Rječnika su lingvisti sa nikšićkog Fakulteta za koje je crnogorski jezik predstavlja samo drugačije imenovani srpski jezik ijekavskog izgovora, bez uvođenja bilo kakvih novih jezičkih pravila. Na drugoj strani, protivnici Rječnika su predavači sa novootvorenog Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju koji se zalažu za vraćanje u upotrebu zastarjelih jezičkih izraza, i za takozvanu jotovanu varijantu izgovora koja podrazumijeva i uvođenje dva nova slova u postojeću azbuku.  Zakonskim propisima su obje koncepcije jezika dobile načelno ravnopravan tretman, s tim da se tzv. jotovana varijanta vrlo malo upotrebljava u javnoj komunikaciji.

Srbi se držali po strani

Zanimljivo je da se prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine najveća jezička zajednica u Crnoj Gori – srpska, koja čini 42,88 odsto, nije mnogo oglašavala ostajući po strani u sporu o Rječniku. Prema istom popisu, crnogorskim jezikom govori 36,97 odsto stanovništva Crne Gore, bosanskim 5,33 odsto, albanskim 5,27 odsto, romskim 0,83 odsto, bošnjačkim 0,59 odsto i hrvatskim 0,45 odsto.