Mars je imao prsten prema naučnicima koji su proučavali manji mjesec Crvene planete

Mars je odavno privlačio naučnu pažnju i postavljao je razne misterije. Njegova dva mala mjeseca su poznata po nepravilnom obliku, a jedan – Deimos – ima neobično nagnutu orbitu. Nepravilna orbita bila je samo činjenica i nije preispitivana sve dok astronomi nisu odlučili potražiti objašnjenja o nepravilnostima.

Istraživači sa Instituta SETI i Univerziteta Purdue – oba u Americi – tvrde da je razlog što Marsov mjesec Deimos ima nagnutu orbitu taj što je prije nekoliko milijardi godina planeta imala prsten. Njihova nova saznanja treba da se pojave u Astrofizičkom časopisu Letters.

Astronomi su otkrili dva mjeseca Marsa, Fobos i Deimos 1877. godine i dugo su vjerovali da su oni zarobljeni asteroidi. Kasnije, kada su naučnici proučavali njihove orbite, koje su skoro u istoj ravnini kao i Marsovski ekvator, zaključeno je da su Fobos i Deimos formirani u isto vrijeme kao i sama planeta. Jedina neobična činjenica o orbiti udaljenijeg mjeseca Deimosa je nagib od dva stepena, mada naučnici nisu smatrali da je činjenica relevantna za porijeklo nebeskog tijela.

“Činjenica da Deimos-ova orbita nije tačno u ravnini sa Marsovim ekvatorijom smatrana je nevažnom, i nikome nije bilo stalo da je pokuša objasniti. Ali jednom kada smo dobili veliku novu ideju i gledali smo ga novim očima, Deimosov orbitalni nagib otkrio je veliku tajnu“, rekao je glavni autor studije Matija Ćuk, istraživač iz Instituta SETI.

Ćukova velika ideja odnosi se na pojavu 2017. u djelima Davida Mintona, profesora na Univerzitetu Purdue, i njegovog diplomiranog studenta, Andrew Hesselbrocka. Prema istraživačima, Marsov unutrašnji mjesec Fobos gubi visinu i za otprilike 70 miliona godina toliko će se približiti Marsu da će gravitaciono polje planete razdvojiti mjesec i stvoriti prsten. Minton i Hesselbrock su pretpostavili da se to već dogodilo u prošlosti, a generacije marsovskih luna bile su drobljene u prstenove. Nakon svakog puta, prsten bi stvorio mali mjesec i ciklus bi se ponavljao.

Nova studija pokazuje da ova ciklička teorija Mjeseca može objasniti Deimosovu nepravilnu orbitu. Nakon pokretanja simulacija, astronomi sa Instituta SETI i Univerziteta Purdue došli su do zaključka da je tokom jednog od ovih ciklusa prsten gurnuo novorođeni mjesec napolje. Izvan prstena, mladi mjesec je došao do orbitalne rezonancije sa Deimosom – orbitalno vrijeme prvog bilo je tri puta manje od drugog, što je po izračunu astronoma, prouzrokovalo nagib. Da bi se proizveo takav nagib od dva stepena u Deimosovoj orbiti, simulacija je pokazala da bi unutrašnji mjesec trebao biti 20 puta masivniji od današnjeg Fobosa. Marsova gravitacija bi, prema istraživačima, tada uništila jednog od prethodnika Fobosa u novi prsten i započeo bi novi ciklus.

Ova ideja nagovještava da je Mars većim dijelom istorije imao istaknut prsten. Istraživači vjeruju da je Fobos relativno mlad, u poređenju sa Deimosom. Dok Deimos postoji više milijardi godina, Fobos se formirao prije oko 200 miliona godina kada su dinosauri hodali Zemljom.

Nova teorija čeka potvrdu. Naučnici se raduju japanskoj misiji na Fobosu planiranoj za 2024. koja će prikupiti uzorke njegove površine i vratiti ih na Zemlju. “Ja radim teoretske proračune za život, i oni su dobri, ali testiranje u stvarnom svijetu je s vremena na vrijeme još bolje”, izjavio je Ćuk.