Nelson Mandela, simbol herojskog otpora južnoafričkih crnaca cijeli svoj život istrajno se borio protiv rasne segregacije i režimskog aparthejda u svojoj domovini, postojano i hrabro bez obzira na dramatične okolnosti koje su ga pratile na njegovom putu.
Pedesetih godina prošlog stoljeća Mandela je zajedno sa desetak drugih crnačkih političkih aktivista ANC-a, Afričkog nacionalnog kongresa, optužen za izdaju države i izveden pred sud. Suđenje je trajalo pet godina, no Mandela je na kraju oslobođen, ali je režimska policija ubila 62 crnačka prosvjednika koji su slavili njihovo oslobađanje. Razjaren pokoljem, Mandela odlazi u Maroko i Etiopiju gdje se obučava u gerilskom ratovanju. Odmah po povratku u tadašnju Južnoafričku Republiku, režimska ga policija uhićuje, a sud osuđuje na doživotni zatvor zbog zavjere za svrgnućem vlade. Na kraju suđenja Mandela je održao četverosatni govor u sudnici, govor koji se i danas u Južnoj Africi smatra povijesnim.
Uslijedile su godine zatočeništva koje Mandela izdržava zahvaljujući njegovoj supruzi Winnie i brojnim pripadnicima ANC-a, ali i globalnoj svjetskoj podršci koju je uživao zbog svoje besprijekorne borbe za humane ciljeve, jednakost i ravnopravnost afričkog naroda.
I konačno je 1990 godine, nakon 27 godina zatvora, u osmoj deceniji života, izašao na slobodu s rukom stisnutom u šaku, visoko podignutom iznad glave.
Na prvim višerasnim izborima, 10. maja 1994. godine Nelson Mandela je izabran za predsjednika Južnoafričke Republike, kao prvi nebjelački predsjednik u historiji ove zemlje. Uspostavio je Povjerenstvo za istinu i pomirenje, koje je ispitivalo povrede ljudskih prava u vrijeme režima aparthejda, kako bi se mogao uspostaviti stabilan temelj građanske pomirenja i liberalne demokracije. Poduzeo je niz inicijativa za poboljšanje životnih uvjeta crnačkoga stanovništva.
Mandela je pod vedrim nebom u Sharpevilleu potpisao novi ustav na današnji dan, Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra 1996. godine.
Ustav je u osnovi je trebao da bude završno demontiranje sistema apartheida u Južnoafričkoj Republici, a svi građani, bez obzira na rasnu ili vjersku pripadnost, izjednačeni su pred zakonom. Hiljade primjeraka novog ustava bilo je podijeljeno po cijeloj zemlji.
Ujedinjeni narodi su 2009. godine datum njegova rođenja proglasili Međunarodnim danom Nelsona Mandele.