Nagradi se ne gleda u zube?

Neki kažu da je nagrada i caru mila, a znamo da su carevi pravi bogataši i da većinu nagrada ili poklona, osim u trenutku kad ih primaju, nikada više i ne vide.

Često se može čuti kako su nagrade zaslužnim učenjacima, umjetnicima, vrhunskim stručnjacima, male, suviše male, pa čak i ponižavajuće. I odmah se, kao suprotnost tome, spomene sport gdje su nagrade, tako se uglavnom smatra, previsoke, pogotovo u nekim sportovima. Dok, recimo, vrhunski nogometaši, košarkaši, tenisači, boksači i još neki zarađuju stotine milijuna, manje trofejni sportovi obrću znatno manje sume. Ipak, u većini sportova oni koji su najbolji, mogu od toga pristojno živjeti bar dok su aktivni.

No, ovih dana je svoje mjesto u medijima našla priča o nagradi koju su dobile odbojkašice brčanskog Jedinstva. One koji ne prate ovaj sport samo da informiram da je ovaj klub već godinama u samom odbojkaškom vrhu u Bosni i Hercegovini. Višestruke su uzastopne prvakinje BiH i osvajačice Kupa BiH. I ove godine ih čeka nastup u Ligi prvaka.

Naravno, i ove godine su pobjednice Kupa, a domaćin i organizator finala Kupa bio je BL Volley iz Banja Luke. Domaćin je osigurao i novčanu nagradu za pobjednice koju je uplatio tek nakon četiri mjeseca. I, šta mislite kolika je nagrada za državne šampionke? Deset maraka! Da, baš toliko, ali to je ipak mnogo manje nego što mislite. To nije po deset maraka svakoj djevojci, nego svima skupa, cijelom klubu. Negdje oko pola marke po osobi.

Ne znam detalje, moguće je da postoje neke olakotne okolnosti i opravdanja za ovako malu nagradu. Možda ona i ne treba biti novčana ili je ne treba dodjeljivati siromašni organizator. Ali ako već postoji, nagrada ne bi trebala biti besmislena, morala bi imati bar neku pristojnu vrijednost.