Naučnici kažu da bi astronauti trebali koristiti Venerinu gravitaciju kao pomoć za brži dolazak na Mars

Novi nalazi istraživanja pružili su naučnoj zajednici šokantno otkriće: let do Marsa daleko je brži i mnogo jeftiniji ako astronauti na putu iskoriste Veneru.

Noam Izenberg, planetarni geolog sa Univerziteta Johns Hopkins, i drugi istraživači razradili su tezu pod nazivom „Ljudska nauka na Veneri: Istraživanje Venere u novom dobu svemirskog leta ljudi”, koji je podnesen na stručni pregled.

Prema dokumentu, postoje dva načina da se sa Zemlje stigne na Mars. Prvi metod je putem misije spajanja, u kojoj svemirski brod leti između dvije planete kada se njihove orbite poravnaju. U tom scenariju astronauti bi morali da sačekaju da se planete ponovo usklade kako bi se uspješno vratili na Zemlju.

Međutim, problem je u tome što je čekanje da se planete poravnaju u svojoj orbiti dugotrajno. U stvari, orbite Zemlje i Marsa samo se prikladno usklađuju za misiju spajanja svakih 26 mjeseci.

Druga opcija se naziva opoziciona misija, u kojoj bi svemirski brod “uskočio pored Venere, koristeći gravitaciju ove planete da bi izmijenio kurs”, objašnjava Space.com.

Upotreba Venere za „gravitacionu pomoć“ omogućila bi astronautima da dođu do Marsa za kraće vrijeme, što bi uštedilo trošenje goriva. Opoziciona misija mogla bi da se odvija svakih 19 mjeseci. Kao rezultat toga, astronauti bi mogli da izvode mnogo kraća putovanja na Mars i da se vrate na Zemlju cijelu godinu prije nego u misiji spajanja.

“Poželjno je letjeti blizu Venere radi gravitacione pomoći na putu ka Marsu,” izjavio je za Space.com Paul Birne, planetarni geolog sa Državnog univerziteta Sjeverna Karolina, koji je takođe dao svoj doprinos tezi.

Još jedna prednost opozicione misije, prema istraživačima, je ta što bi odlazak na Veneru prvo omogućio astronautima da se vrate na Zemlju brže u slučaju da nešto pođe po zlu.

“Vi uveliko pojednostavljujete logistiku odlaska na Mars, posebno iz ugla zdravlja posade”, rekao je Kirby Runyon, planetarni geomorfolog sa Univerziteta Johns Hopkins, koji je takođe autor teze.

Međutim, Izenberg i njegove kolege ne misle da je Venera dragocjena samo za brzo putovanje na Mars.

“Na dvije planete postoji nauka mnogo vrednija od cijene dvije odvojene misije,” primijetio je Birne.

Iako su robotske sonde već sakupile mnoštvo informacija o Veneri, misija sa ljudskom posadom mogla bi otkriti još vrednije informacije o planeti.

“Ono što ljudi mogu bolje od robota je odgovor na zapažanja u letu”, rekla je za Space.com Martha Gilmore, planetarni geolog sa Univerziteta Wesleyan, koja nije uključena u rad.