„Ubacivanje“ znanja direktno u ljudski mozak, poput onoga što smo mogli vidjeti u kultnom naučno-fantastičnom filmu The Matrix, moglo bi uskoro postati vrlo jednostavan proces, vjeruju naučnici.
Istraživači tvrde da su razvili simulator koji može pohraniti informacije direktno u ljudski mozak i naučiti ih novim vještinama u veoma kratkom vremenskom periodu.
Ovo bi mogao biti prvi korak u razvoju naprednog softvera koji će „instant učenje“ pretvoriti u stvarnost. Istraživači iz kalifornijskog HRL Laboratorija tvrde da su pronašli način da uvećaju znanje, doduše na mnogo nižem nivou nego što je to u poznatom holivudskom filmu.
Oni su proučavali električne signale u mozgu obučenog pilota i onda pohranjivali podatke u mozgove početnika koji su učili da upravljaju avionom u simulatorima letenja.
Studija objavljena u žurnalu Frontiers in Human Neuroscience otkrila je da su početnici koji su dobijali moždane stimulacije preko kacige s ugrađenim elektrodama poboljšali svoje pilotske sposobnosti i brže učili pilotske zadatke nego kontrolna grupa u kojoj su bili oni koji nisu primali moždane stimulacije.
„Naš sistem je prvi svoje vrste. To je sistem moždane stimulacije“, objasnio je dr Matthew Phillips. „Možda zvuči kao naučna fantastika, ali postoji jak naučni osnov za razvoj našeg sistema. Poseban zadatak koji smo posmatrali je bilo upravljanje avionom koje zahtjeva sinergiju kognitivnih i motoričkih performansi. Kada nešto naučimo, naš mozak se fizički mijenja. Veze se stvaraju i jačaju u procesu zvanom neuro-plastičnost. Čini se da su određene funkcije našeg mozga, poput govora i pamćenja, smještene u veoma specifičnim područjima mozga veličine malog prsta na šaci.“
Dr Matthews vjeruje da bi moždana stimulacija mogla biti upotrebljena za različite zadatke poput učenja vožnje, spremanja ispita i učenja stranog jezika.
„Naš sistem zapravo cilja na te promjene u specifičnim područjima mozga dok učimo“, dodao je on. „Sam metod je prilično star. Ustvari, drevni Egipćani su prije 4000 godina koristili ribe koje mogu da emituju elektricitet za stimulaciju i smanjenje bola.“
Ozbiljnija naučna istraživanja ovog koncepta započela su početkom 2000-tih, a napredak je sve vidniji na tom polju. Jedino što možda zabrinjava jeste etički aspekt ovakvih eksperimenata te pitanje koliko bi ovakvi tehnološki izumi mogli uticati na razvoj civilizacije i da li bi to bilo u pozitivnom ili negativnom smislu.
Informatika i digitalizacija je gora od tiskanja prvog papirnatog novca. Sjebat će nas totalno.