Nedavno iskopavanje alata iz pećine u središnjem Meksiku navodno je pružilo znanstvenicima jake dokaze koji ukazuju na to da ljudi žive u Sjevernoj Americi najmanje 30.000 godina, što je udvostručilo prethodne procjene o tome koliko ljudi dugo žive na tom kontinentu.
Dvije nove studije objavljene u britanskom tjednom znanstvenom časopisu Nature detaljno su objavile da su artefakti, uključujući oko 1.900 kamenih alata, izvađenih iz zabačene špilje u Meksiku, pokazali ljudsku prisutnost na tlu Sjeverne Amerike prije više od 20.000 godina.
Arheolozi su u jednom istraživanju, objavljenom u časopisu 22. srpnja, analizirali kamene artefakte pronađene s visinskog nalazišta Chiquihuite Cave u središnjem dijelu sjevernog Meksika i utvrdili da bi vrijeme kada su se ljudi počeli širiti tom regijom moglo sezati otprije 31-33.000 godina.
“Naši rezultati pružaju nove dokaze o starosti ljudi u Americi”, rekao je Ciprian Ardelean, voditelj studije i arheolog Universidad Autonoma de Zacatecas, agenciji AFP.
Međutim, “postoji samo nekoliko artefakata i nekoliko datuma iz tog raspona”, primijetio je, govoreći o rasponu od 31.000 do 33.000 godina. “Međutim, prisutnost je tamo”.
Prema istraživačima studije “vjerojatno je da su ljudi koristili ovo mjesto na relativno stalnoj osnovi, možda u periodičnim sezonskim epizodama, a možda kao dio većih migracijskih ciklusa”.
Druga studija, također objavljena u časopisu Nature 22. srpnja, analizirala je već objavljene kronometrijske podatke s 42 arheološka nalazišta Sjeverne Amerike i Beringa obavljenih pomoću Bayesovog pristupa modeliranju dobi i utvrdila da su ljudi zaposjeli Sjevernu Ameriku još prije 26.000 godina.
Istraživači radio karbona sa Sveučilišta u Oxfordu Lorena Becerra-Valdivia i Thomas Higham primijetili su da ova procjena sugerira rašireno ljudsko zanimanje za Sjevernu Ameriku “prije, za vrijeme i neposredno nakon Posljednjeg glacijalnog maksimuma”, koje se dogodilo između 27.000 i 19.000 godina.
Otkrića istraživača dolaze u vrijeme kada se arheolozi široko slažu da ljudi, koji su iz Azija migrirali u Sjevernu Ameriku, nisu mogli probiti u masivne ledene ploče za koje se vjeruje da su pokrile velik dio modernog sjevera SAD-a i Kanade.
“Dakle, ako su ljudi bili ovdje tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma, to je zato što su oni već stigli PRIJE”, primijetio je Ardelean i napisao to u poruci agenciji AFP.
Studija je zaključila da je „raširena ekspanzija ljudi kroz Sjevernu Ameriku bila ključni faktor u izumiranju velikih kopnenih sisavaca“.
Iako je tek objavljeno u srijedu, istraživanje je već podignulo puno prašine u arheološkoj zajednici. Prije objavljivanja obje studije, široko je prihvaćeno da su ljudi prešli kopneni most, od današnje Rusije do Aljaske, prije oko 13.500 godina.
Arheolog i antropolog sa Sveučilišta u Arizoni François Lanoë primijetio je za Nature da su podaci iz špilja “notorno problematični”, jer su se možda pomakli u različite slojeve zemlje ukopavanjem životinja ili drugim biološkim ili čak geološkim aktivnostima.
“Kad vidim da je postavljena tvrdnja tako dramatična, tada moraju postojati dokazi koji bi potkrijepili tu tvrdnju”, rekao je za Nature Kurt Rademaker, arheolog s Državnog sveučilišta East Lansing u Michiganu.
“Ako je artefakt kameni alat, onda vidite brojne djeliće uklonjene s ruba”, tvrdio je, primjećujući da slike uključene u Ardeleanovu studiju ne daju jasne dokaze o tome.
“…široko je prihvaćeno da su ljudi prešli kopneni most, od današnje Rusije do Aljaske, prije oko 13.500 godina.” Mislim od 1933. Držali se ko’ pijan plota. Ali…Jim Adovasio s koledža Mercyhurst u Pennsylvaniji nije nastavio kopati u slojevima koji su prethodili kulturi Clovis i naišao na bogatstvo nalaza najdalje iz perioda od 16000 godina prije Krista.” Naravno, optužili ga za podmetanje…srećom, ima više takvih nalazišta… Pazi ovo: “Prema genetskim analizama današnja indijanska plemena doista predstavljaju izravne potomke azijskih plemena. Međutim, genetske analize pokazuju da su današnji Indijanci potomci i drugih naroda, odnosno da su ta azijska i sibirska plemena, stigavši na sjevernoamerički kontinent, tamo zatekla starije kulture…. Solutrenskoj kulturi sa sjeverozapada Francuske, koja je dala potomke na Novom kontinentu.”, nova-akropola. “…Prvi su shvatili važnost toplinske obrade vrhova kojom su dobivali posebnu čvrstoću te su bez teškoća probijali mamutovu kožu. Vrhove svojih kopalja kasnije su obrađivali s obje strane tako da… Čitaj više »
Ako je zemlja nastala prije 4-5 mlrd. godina…. neka se biosfera formirala prije 3-3,5 mlrd. godina pa neka je Zemlja postala pogodna za inteligentni život prije 1-1,5 mlrd. godina… Možete si zamisliti koliki je to period ? …150-200 TISUĆA generacija ljudi (prosječnog života današnjice) je moglo živjeti u tom vremenu …!?… 30-33 tisuće godina je ekvivalent (samo) 400-500 generacija današnjeg životnog vijeka čovjeka !?… Kroz cijelo to fantastično dugo vrijeme postojanja Zemlje, njeni kreatori i njihovi potomci nisu je napuštali i cijelo su vrijeme strpljivo sijali i obnavljali život na njoj… Zasigurno su kreatori uvijek imali potrebu imati niža inteligentna (humanoidna) bića koja su im bila na ispomoć… i sigurno su se ti humanoidi kroz cijelu (životno pogodnu) povijest Zemlje tu nalazili i dosizali vrhunce i propadanja… Mi koji sada nastanjujemo Zemlju smo samo posljednja od X civilizacija koje su obitavale na Zemlji prije nas i tu smo sa svrhom… Čitaj više »
A studija koju ste pomeli pod tepih zajedno s artefaktom gdje je u kamenu pored dinosaurovog otiska i ljudska “moderna” lubanja.
znači meksikanci su pravi amerikanci onda treba prestat protestirat sa ovim glupostima blm i preusmjerit na hasta la vista blancitos
Mika Špiljak again ?
A moRe bidne da su bili i ‘rvati gosn SerePajev,
OvoVremenski USrAnci ce da pokrepaju od muke sto su ondasnji domorotci pomrli prirodnom smrcu a oni ih nisu poubijali.
Možda bi bilo zanimljivo pokušati utvrditi koje boje kože su bili ti ljudi. Jer neki toliko stari ostaci kamenog oruđa pronađenog u Americi su identični ostacima oruđa iz istog razdoblja nađenih uz atlansku obalu Europe. Ali to se vjerojatno ne bi uklopilo u narativ danas u 21 stoljeću.