Nürnberg, epicentar nacističke Njemačke u prošlom stoljeću, obnovit će spomenike podignute u vrijeme Trećeg Reicha. Prema riječima lokalnih vlasti, sve u cilju da se prisjetimo opasnosti totalitarizma, pišu mainstream mediji 2020. godine.
U Njemačkoj se stalno vodi rasprava: treba li sačuvati nacističke zgrade, simbole Hitlerove ideologije? Grad Nürnberg odlučio je i 2020. godine najavio pokretanje projekta zaštite nacističkih zgrada, kako bi njegovao dužnost sjećanja i upozoravanja.
Uz cijenu od 85 milijuna eura, lokacija će se u narednim godinama sanirati kako bi se objekti oštećeni vremenom osigurali i ispričala njihova sramotna priča. “Ovdje je sve počelo: uništenje, isključenje i na kraju holokaust”, kaže Julia Lehner, odgovorna za kulturu bavarskog grada tijekom intervjua za AFP 2020. godine.
S tribine Zeppelin inspirirane helenskim hramom u Pergamonu, Adolf Hitler je od 1933. do 1938. držao svoje govore pred pola milijuna stranačkih članova koji su se okupljali jednom godišnje u rujnu i isto toliko oduševljenih Nijemaca koji su dolazili iz cijele zemlje da prisustvuju na paradama. U blizini, još jedan kolos nalik rimskom Koloseumu: Kongresna palača. Nikada dovršena, druga je najveća nacistička građevina.
Ova “monumentalnost” imala je za cilj “zastrašiti i fascinirati”, prisjeća se povjesničar Wolfgang Benz, “pokazati superiornost nacističke ideologije”. Mjesto, koje je većim dijelom dizajnirao arhitekt Albert Speer na 11 km², utjelovljuje “progonitelje”, naglašava gospođa Lehner, podsjećajući da je Hitler izabrao Nürnberg za središte svoje propagande.
Zato su saveznici ondje od studenog 1945. sudili čelnicima režima tijekom povijesnog suđenja.
Podignite veo zaborava
Nasljeđe dugo pritišće grad. “U neposrednom poraću najradije bismo to prekrili velom zaborava”, priznaje izabrani dužnosnik. “Konflikt je uvijek isti: može li zgrada postati bogomolja za neonaciste? Ako je odgovor potvrdan, onda se mora uništiti”, kaže gospodin Benz, kao što je bio slučaj s Hitlerovim bunkerom u Berlinu.
Nürnberg je povremeno privlačio nostalgičare Trećeg Reicha. Ali incidenti su rijetki, kažu u gradu.
Nakon rata Amerikanci su minirali samo ogromnu svastiku koja se nadvija nad galerijom. A 1973. bavarske su vlasti mjesto klasificirale kao povijesni spomenik, uz dužnost grada da ga sačuva kako bi informiralo buduće generacije.
Dobra odluka kaže sudac Florian Dierl, direktor dokumentacijskog centra koji predstavlja izložbu “Fascinacija i nasilje” postavljenu na mjestu od 1984. Jer dužnost sjećanja na nacističku eru podrazumijeva razumijevanje zašto su “Nijemci ostali vjerni režimu svih ovih godina”, kaže on. “Dolaskom ovdje možete dobiti predodžbu o privlačnoj snazi koju ideja nacionalsocijalističke zajednice ima na stanovništvo.”
Nakon rata, većina nacističkih zgrada ponovno je korištena, često iz nužde, poput zračne luke Tempelhof ili Ministarstva zrakoplovstva Hermanna Göringa Reicha, u kojem se sada nalazi Ministarstvo financija u Berlinu.
U Nürnbergu su igralište Zeppelin i njegove terase okružene s 34 tornja, okrenute prema tribinama, dugo vremena korišteno kao sportsko igralište američkih vojnika, a zatim je otvoreno za glazbu. Ondje je 1978. Bob Dylan održao koncert.
Danas su ostaci degradirani, djelomično zabranjeni pristup zbog opasnosti od klizišta. Palača je zatvorena za javnost. Njegovo prizemlje služi kao skladište za božićne sajmove, u aneksu je filharmonijski orkestar, dokumentacijski centar dograđen je 2001. na jednom od njegovih krajeva.
“Učiniti da kamenje progovori “
Nakon dva desetljeća ponekad burnih rasprava, grad je konačno stao na stranu rehabilitacije. Usprkos protivnicima projekta koji bi radije da se novac ulaže u izgradnju stanova, primjerice.
Riječ je o tome da se “natjera kamenje da progovori”, objašnjava gospođa Lehner, “pričajući njihovu priču i uvijek inzistirajući (…) na činjenici da se to više nikada ne smije ponoviti”. Radove će financirati grad, Bavarska i savezna država.
Iznos će se uglavnom koristiti za osiguranje zgrada. Polje, koje je prije nacističke ere bilo popularno izletište, bit će pretvoreno u prostor za opuštanje gdje će znakovi informirati o značenju svake građevine. Dokumentacijski centar podignut 2001. godine, koji godišnje primi 300.000 posjetitelja, bit će proširen.
Lokalna židovska zajednica odobrava projekt. To je “dobra baza za pokazati ljudima diljem svijeta i mladima (…) kakvu totalitarnu ideologiju ove zgrade utjelovljuju”, kaže njezin predsjednik Joachim Hamburger.
Jer nacistički kameni divovi imaju svoju ulogu upozorenja. “Ako uništimo ovu povijest, mogli bismo izgubiti mogućnost da opasnosti totalitarizma učinimo istinski vidljivima.”
Godine 2014. Leon Weintraub, koji je preživio holokaust, posjetio je Nürnberg, dao je snažan argument za njegovo očuvanje. “Osjećam posebno zadovoljstvo što stojim pred ovim izrazom megalomanije”, rekao je. Ne osjećam se kao žrtva, već kao pobjednik.”.
Zašto je Logično objavio ovaj stari članak?
Jučer su Ukrajinci uklonili spomenik Katarine II u Odesi, jer ih ona podsjeća na Rusiju. Ne, ne radi se o osobi koja je činila zločine, već naprotiv ona je Odesu učinila gradom, a blato pretvorila u beton.
Slične scene smo gledali nakon nesretnog rata u bivšoj Jugoslaviji. Bagra je rušila antifašističke spomenike koji su i danas jedni od najvećih arhitektonskih djela zabilježenih na našem Planetu. Ni danas nitko nema odgovora otkuda su tadašnji arhitekti crpili ideje i stvorili grandiozna djela. Ne ulazimo u ideologiju tih spomenika, koji u principu i ne sadrže znakovlje tadašnjeg sustava, već u njihovu grandioznu srž. Zapadni arhitekti su fascinirani spomenicima iz bivše Jugoslavije i pitaju se kako je jedna razrušena zemlja, nakon Drugog svjetskog rata, izrodila takve arhitektonske svjetske veličine.
Bagra koja je naučila rušiti i paliti, rak rana je svakog društva. Rušitelji su najava sljedećeg zla koje zasigurno u budućnosti pogađa teritorij na kome se umjesto kreacije, širi ideologija destrukcije. Duhovno siromašna i opijenena rulja, prateći bolesno-narcisiodne pojedince, u stanju je učiniti najgore zločine. Našu povijest, bila ona svijetla ili tamna, ne smijemo skrivati pod tepih. Ona je jedina i najbolje naša učiteljica, kako ne bismo ponavljali greške.
Istorija je učiteljica života. Tačka. Da li spomenici mogu biti izvor očuvanja opasne ideologije? Naravno da mogu ali ne kao sam izvor već kao sretstvo podsećanja. Opasna ideologija ima pre svega izvor u vaspitanju i obrazovanju u mladim danima, u psihološki stabilnom društvu takve ideologije teško nalaze plodno tlo (tj, kad bi takvo društvo postojalo). Daću primer kako ne bih širio diskusiju: da nema filmova iz tog vremena na kojima se više nego očigledno vidi Hitlerova psihotičnost kako bi mogli znati kakav je stvarno bio? Čak i ovde čitamo “kako mu je sve namešteno”, može se zaključiti da je bio žrtva… ALO! POGLEDAJTE SNIMKE NJEGOVIH GOVORA!!! Da nema jasnih tragova tog vremena kao što su pomenuti snimci kod pristalica te ideologije bi se gradio narativ ispravnosti, opravdanosti – čak svetosti, taj narativ kod pristalica postoji ali se vrlo teško širi dalje. Da nije takvih dokaza opasni narativ bi se mnogo… Čitaj više »
Pa gle, Zelenski nas sve docira kako se Ukrajina bori za ‘vrijednosti’ i ‘demokraciju’ Zapada i on je po tom pitanju ‘globalni lider’ – samozvani!! Ali, to je zvuči poznat, zar ne?
Interesantan mi je bio Holjevac kod Marka Jurica koji je za ovu 2022. izjavio kako je to predrevolucinarna godina?! Jako interesantno, ne??
Svima na portalu, urednistvu i djelatnicima, volonterima, komentatorima želim od srca mir i dobro u Novoj 2023. godini….hvala,lp
Stalno ponavljam – IV rajh.
Teška ironija…da se podsjetimo totalitarizma, a podsjećaju nas svakodnevno svojim djelima…
….EH DA JE SAMO NÜRNBERSKA ARENA;AUSCHWITZ,BUCHENWALD,DACHAU….SU UPOTPUNO FUNCIONALNOM STANJU;SAMO SA GASOM CE BITI MALO POTESKOCA…..
Građevina sjedišta EU u Briselu izgleda kao kula Babilonska…..to sve govori…..
Povratak nacizma.
diže se 4 raich idioti blesavi