Ruska svemirska agencija otkrila je ambiciozne sovjetske planove za izgradnju Mjesečevih baza 1970-ih

Iako nikada realizovan, sovjetski program za sletanje ljudskih bića na Mjesec bio je vjerovatno daleko ambiciozniji i perspektivniji od NASA programa Apolo, predviđajući ne samo istraživačke aktivnosti sa posadom, već stvaranje stalnih kolonija i automatizovanih naučnih ispostava na površini Zemljinog satelita.

Ruska svemirska agencija objavila je mnoštvo informacija o sovjetskom mjesečevom programu, u izdanju, posvećenom 50. godišnjici uspjeha robotske sonde Luna 16 u sakupljanju uzoraka tla, koja sadrži nikad viđene dokumente, ilustracije, fotografije, šeme i video snimke.

Među skoro četiri tuceta objavljenih dokumenata je i ambiciozni plan za uspostavljanje prve baze sa ljudskom posadom na Mjesecu. Stvaranje objekta od osam tona, dizajniranog za smještaj do tri kosmonauta u periodu od 20 dana, odobrio je Jurij Mozhorin, legendarni direktor biroa za projektovanje i istraživanje kosmičkih letjelica TSNIIMash sa sjedištem u Moskvi.

U dokumentu od 16 stranica, datiranom 19. juna 1967. godine, precizirano je da bi prve nastanjive baze imale privremeni karakter, stvorene da naučnicima pruže podatke o istraživačkim aktivnostima kosmonauta u lunarnim uslovima i da omoguće potonjim da se bukvalno pripremi podloga za slijetanje većih, dugoročnih stanica, kao i rad na održavanju automatizovanih objekata.

Dokument je predviđao lansiranje komponenata ove Mjesečeve baze 1973. godine.

Mjesečeva opservatorija

Arhiva takođe otkriva sovjetske planove za stalnu astronomsku opservatoriju sa sjedištem na Mjesecu, sa tehničkom mogućnošću da se to postigne do 1968. ili 1969. godine, a stanica je namjeravala da vrši sveobuhvatne analize Sunca, Zemlje, drugih planeta i zvijezda. Prijedlog ukazuje na Mjesečev status stabilne platforme za posmatranje u svemiru, gotovo bilo kojeg svemirskog objekta koji se jasno može vidjeti tokom perioda od 14 dana, i jasnom vidljivošću koju obezbjeđuje Mjesečev nedostatak atmosfere.

Prema planovima, opservatorija je trebalo da bude izgrađena na osnovu modifikovane lunarne stanice E-8, a lansirnom raketom Proton-K lansirana na Zemljin satelit.

SSSR je postigao niz uspjeha u trci za Mjesec, sonda Luna 3 je snimila prve fotografije njegove daleke strane 1959. godine. Kasnije, 1966. godine, Luna 9 je postala prvi objekat napravljen od strane čovjeka koji je sletio na Mjesec, i 1970. godine robotska sonda Luna 16 sletjela je i vratila uzorak mjesečevog tla na Zemlju. Iste godine, Luna 17 je primijenila robotski mjesečev lunar Lunokhod 1 (‘Moonwalker-1’), koji je prešao više od 10 km i obavio čitav niz posmatranja, vraćajući preko 20.000 TV slika i preko 200 panoramskih fotografija visoke rezolucije na Zemlju. Još nekoliko orbitera i rovera sletjelo je na Mjesec u godinama koje su slijedile do 1976. godine, a sovjetski svemirski program prelazio je na istraživanje Marsa i Venere i izgradnju prvih stalnih svemirskih stanica.

Međutim, sovjetski planovi za uspostavljanje stalnih naseljenih baza na Mjesecu nikada se nisu ostvarili. Između 1969. i 1972. sva četiri lansiranja superteške rakete N-1 sa kosmodroma Bajkonur završila su neuspjehom. Stvaranje rakete bilo je presudno za obezbjeđivanje desetina tona korisnog tereta koji će biti potreban za slanje misija sa ljudskom posadom i baznih komponenti na Mjesec. U međuvremenu, NASA je uspješno iskrcala ljude na Mjesec u julu 1969. godine i tamo poslala još pola tuceta prije nego što je svoj program završila u decembru 1972.

Sredinom kasnih 1980-ih sovjetski raketni naučnici stvorili su novu supertešku raketu, Energia, sa masivnom raketom sposobnom da odnese 100.000 kg u orbitu niske Zemlje, i dva puta uspješno lansirali 1987. i 1988, drugi put noseći Svemirski šatl Buran. Poput svog prethodnika N1, i Energia je trebala da lansira svemirske letjelice i drugu opremu za istraživanje svemira sa posadom, uključujući planiranu misiju na Mars. Međutim, raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine zamrznuo je ove planove na neodređeno vrijeme.

U avgustu je šef Roskosmosa Dmitrij Rogozin najavio da će Rusija i Kina uskoro započeti razgovore o stvaranju zajedničke lunarne baze. Trenutno Rusija planira da spusti svoje prve kosmonaute na Mjesec do 2030. godine.

Ranije ovog mjeseca, Mihail Sachkov, zamjenik direktora Instituta za astronomiju Ruske akademije nauka, rekao je da ruski i kineski naučnici razmatraju mogućnost izgradnje svemirskog teleskopa koji se sastavlja u orbiti (OAST) na Mjesecu nešto kasnije 2030.