Justinijanova kuga, koja se dogodila 542. godine, nije imala jednake smrtonosne posljedice na Sredozemlju, kažu istraživači sa Sveučilišta u Marylandu.
Lauren White i Lee Mordechai sa Sveučilišta u Marylandu u Sjedinjenim Američkim Državama modelirali su širenje glasovite Justinijanove kuge koja je 542. pogodila Bizantsko Carstvo i zaključili da pandemija nije bila tako smrtonosna kao što smo “prije mislili”.
Prema široko rasprostranjenom mišljenju, kuga 542 širila se ravnomjerno po cijelom Sredozemlju, uzrokujući iste razorne posljedice u različitim dijelovima regije. Nekoliko dokumenata tvrdi da kuga ubila gotovo 300.000 ljudi u Konstantinopolu, koji je u to vrijeme imao 500.000 stanovnika. Međutim, prema studiji američkih istraživača, koji su koristili suvremene epidemiološke podatke, pokazalo se da širenje Justinijske kuge ne može biti ujednačeno, jer su razlike u klimi i gustoći naseljenosti morale imati svoje učinke na njeno širenje.
Dakle, „maksimalistička“ verzija prema kojoj se kuga iz 542. pokazala veoma smrtonosna za cijelo Sredozemlje, više se ne čini vrlo uvjerljivom, zaključuju autori studije. (1)
Da podsjetimo. Justinijanova kuga je pandemija koja zahvaća Bizantsko Carstvo, a potom i ostatak znanog svijeta 541.-542. godine. Povjesničari danas smatraju da je to bila prva pandemija bubonske kuge koja je postala puno poznatije pod imenom Crna smrt. Suvremeni povjesničari su nazvali ovu kugu po istočnom rimskom caru Justinijanu I. koji je vladao u tome razdoblju. Justinijan se bio i zarazio, ali je bio među rijetkima sretnicima koji su preboljeli tu bolest. (2)
Smatra se da je izvor epidemije bio u Etiopiji ili Egiptu i da su brodovi koji su dovozili žito iz Egipta u Carigrad dovezli i bolesne štakore koji su zarazili grad. Sljedeća u nizu su bila velika žitna spremišta u kojima se populacija štakora i buha neometano razmnožavala. Iz Carigrada epidemija će se proširiti po cijeloj Europi do Danske i Irske, Sjevernoj Africi, Bliskom Istoku, Perziji i Južnoj Aziji. (3)
Joj, joj, joooj… Kad procitam da se Sveučilište u Marylandu (!) bavi istrazivanjem kuge u Europi u 6. stoljecu i to jos na bazi modeliranja, pa onda donose zakljucke******* ******* ******** ****
Admin: kritizirati je potrebno, međutim vrijeđati nečiji rad ne prilični nikome. Ako imate nešto za reći, napišite vaše puno ime, prezime, zvanje i zanimanja, da svi vidimo tko kritizira i zašto. Najlakše se skriti i bez ijednog argumenta popljuvati nečiji rad, čak i onda ako je on 100% netočan.haha…
Pa bilo je i vrijeme da ga “sruse” … ista laz kao i “korona”, sa tim da je “korona” jos i gora laz!
Nedavno, prije par dana, bio na faktima.org izvrstan članak o Justinijanovom razdoblju ; potresima i kugama. Seizmička aktivnost trajala 20- ak godina. Treslo se do Akeksandrije. A godine kada je Justinijan umro, pogodio ih još jedan.
Sve ovo , dakle i smanjenje broja stanovništva, pozitivno je utjecalo na – širenje Islama sa Arapskog poluotoka.
Repriza 1300 i neke. Kuga. Osmanlije.
Na youtube u ima izvrstan dokumentarac o kugi u Londonu 1600 i neke…