Što je odmor i kako ga provesti?

„Umoran sam kako pas! Samo da dočekam i taj odmor, da se oporavim!“, često čujemo od ljudi koji uistinu djeluju iscrpljeno. Očito je da se iskreno raduju odmoru i da se nadaju da će im on pomoći u oporavku.

Svaki posao, ako se temeljito radi, troši energiju i umara čovjeka. Neki više, neki manje. Neki umaraju fizički, neki intelektualno, neki emotivno. Ima i opasnih poslova koji izazivaju toliku količinu straha da smore čovjeka strahom.

S druge strane, bilo koliko da je neki posao težak, naporan, opasan, neki ljudi mu prilaze tako površno, neambiciozno i neodgovorno da ih nije ni najmanje briga kad će ga uraditi i kako i hoće li poslodavac biti zadovoljan ili ne. Oni samo gledaju kako će negdje „naći krivinu“, kako će neuraditi, a ne uraditi posao. Oni nikada ne zapinju previše niti rade prebrzo. Ako postoji norma, oni će, ako je baš moraju ispuniti, to učiniti po broju na račun kvaliteta ili će se raznim „snalaženjima“ preko tuđih leđa provući da ne budu sankcionirani, i tako će provesti cijeli radni vijek. Ali i oni se umore od tog silnog „vrludanja“ i „snalaženja“ tako da je i njima potreban odmor, da se bar neko vrijeme izvuku u „slobodu“, gdje opet gledaju kako se izvući i od sitnih obaveza koje na odmoru imaju.

Što je to odmor?

A šta je to odmor i kako se možemo najbolje odmoriti? E, tu već nema jedinstvenog odgovora koji važi za sve ljude, u svim prilikama. Neki imaju svakodnevne trenutke opuštanja i čak i nemaju veliku potrebu za većim godišnjim odmorom. Neki moraju bar dva puta godišnje napraviti višednevni odmor. Neki, opet, s odmora dođu umorniji nego što su na njega otišli. Zato je važno znati kako se, kada i koliko odmoriti.

Onome ko radi intelektualni posao, najbolji odmor je fizička aktivnost. Najbolje bi bilo upražnjavati je svakodnevno, u toku radnog vremena pauze koristiti da se urade neke fizičke vježbe, a po mogućnosti i prije ili nakon radnog vremena. Recimo, dobra je kombinacija odlaska i povratka pješke ili biciklom na posao. Tako neće biti problema s ukočenim vratom ili bolnim leđima. Za one koji rade fizičke poslove, najbolji odmor je umna aktivnost. Na primjer, da na pauzama na poslu ili nakon posla nešto pročitaju, pogledaju film, crtaju, pišu, razgovaraju s djecom…

Fizička aktivnost može biti odmor

Čak i ako radite fizički, odmor može biti također fizički, ali s drugom vrstom napora. Tako se neki radnik koji se na poslu bavi molerskim radovima, nekada može lijepo opustiti igrajući nogomet poslije radnog vremena. A neki biolog koji je cijeli radni dan proveo u laboratoriju gledajući u mikroskop se može opustiti gledajući film ili ispunjavajući križaljku. Ali takva vrsta odmora ne bi trebala biti svakodnevna, jer najbolja je kombinacija umnog i fizičkog rada i odmora.

Na odmoru, u stvari, ne treba samo ljenčariti i izležavati se, mada se i to može neko vrijeme. Bitno je promijeniti aktivnost. Raditi ono što ne radite svako dnevno, i to je već veliko osvježenje za organizam. Isprobavajte, tražite one aktivnosti koje vam najviše pomažu da se odmorite i njih upražnjavajte što više. Lako ćete ih prepoznati, organizam ih vrlo rado prihvati jer mu gode. Nekome je to plivanje, nekome rad u bašti, slikanje, šetnja u prirodi, pecanje, šah, ili ko zna šta već.

Odmori su pred nama, kratko traju i zato ih iskoristimo maksimalno.