Vodeni sustav kulturnog krajolika Budj Bim – složeni niz kamenih kanala i bazena koje su izradili drevni starosjedioci u Australiji – arheolozima je odavno poznat, a konačno je dodan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u srpnju 2019. godine.
Veliki požari u Australiji otkrili su dodatne dijelove drevnog sustava akvakulture koji su starosjedioci izgradili u jugozapadnoj Viktoriji, prije više tisuća godina.
Požari, koji su započeli još u prosincu i koji su pod kontrolom tek odnedavno, harali su državom, spalivši gustu vegetaciju na tom području da bi ogoljeli i pokazali nevjerojatno otkriće.
Kulturni krajolik Budj Bim, koji se sastoji od velikih vodenih kanala i brana koje su autohtoni Australci izgradili od vulkanskih stijena kako bi napravili zamke i ulovili jegulje za hranu, jedan je od najopsežnijih i najstarijih sustava akvakulture na svijetu.
The one good news story from the #BushFireCrisisAustralia is that new sites of ancient Indigenous occupation have been found at the Budj Bim Cultural Landscape on Gunditjmara Country #BudjBim #bushfireaustralia #UNESCO #Indigenousarchitecture pic.twitter.com/Fj1bWDvtQi
— Prof. Elizabeth Grant (@DrElizabethGran) January 20, 2020
Predstavnik Gunditjmare Denis Rose, voditelj projekata u neprofitnoj grupi Gunditj Mirring Traditional Aboriginal Corporation, rekao je da je nedavno otkriće pokazalo da je sustav znatno veći od ranije zabilježenog.
“Kad smo se vratili na to područje, pronašli smo kanal skriven u travi i drugoj vegetaciji. Bio je dug oko 25 metara, što je prilično velike veličine”, rekla je Rose za CNN.
Prema dužnosniku, nove građevine sada su se jasno vidjele u spaljenom krajoliku, nalik kanalima i barama.
“Bilo je iznenađenje neprestano pronalaženje novih koje su požari otkrili”, rekao je.
Krajem prosinca, požar u blizini nacionalnog parka izazvao je udar munje. Brzo se šireći zahvatio je površinu od oko 790 hektara, rekao je Mark Mellington, okružni menadžer za upravljanje šumskim požarima Victoria.
Vatrogasci i lokalne skupine, rekao je, udružili su napore kako bi identificirali kulturno važna nalazišta i koristili „tehnike slabog udara“ kako bi zamijenili teške strojeve prilikom gašenja plamena.
Fire reveals ancient structures for mass harvesting of eels by the Gunditjmara people in Budj Bim Cultural Landscape, an Australian @UNESCO World Heritage Site https://t.co/qrQCMuvWMn pic.twitter.com/PyLrLYqwZY
— UVic Anthropology (@UVicAnthro) January 20, 2020
Burne vatre na ovom području nisu prouzročile istu razinu devastacije kao u ostalim dijelovima Australije, a mještani se nadaju da će sada iskoristiti ovu priliku za daljnje istraživanje drevnog sustava akvakulture.
“U narednih nekoliko tjedana nadamo se provesti sveobuhvatno istraživanje kulturne baštine kako bismo provjerili područja koja ranije nisu zabilježena. Važno je jer je omogućilo bogat, održiv život tradicionalnim ljudima i nastavio biti važan dio našeg kulturnog života “, rekao je predstavnik Gunditjmara.
Vodeni sustav na Budj Bimu arheolozima je odavno poznat i dodan je u UNESCO-ov Popis svjetske baštine prošlog srpnja.
Gradili su ga ljudi Gunditjmara prije više od 6.600 godina, a vjeruje se da su starije od egipatskih piramida.
Budj Bim ili Mount Eccles je izumrli vulkan u blizini Macarthura na jugozapadu Victoria u Australiji.
Ime koje su koristili Gunditjmara, Budj Bim, u prijevodu znači “Visoka glava”.
Najviši vrh je brdo škorije koja se nalazi u blizini grupe od tri preklapajuća vulkanska kratera koji sada sadrže Jezero Surprise (iznenađenje).
Protoci lave omogućili su temelj za složen sustav kanala i brana koje je narod Gunditjmara razvio u zamke, za spremanje i žetvu kooyanga (jegulja kratkog pera – Anguilla australis) s jezera Kondah.
Ovaj sustav akvakulture pružao je ekonomsku i socijalnu osnovu društvu Gunditjmara šest tisućljeća, vjeruju znanstvenici.
U početku s tisuću stanovnika, za koje se vjeruje da su tisuće, Gunditjmara je bila jedna od nekoliko starosjedilačkih skupina ljudi koje su prije europskog naseljavanja boravile u južnim dijelovima današnje države Victoria.
Vjeruje se da je Budj Bim uvjerljivo iskorijenio mit da su svi starosjedioci bili nomadski, a ne poljoprivredno skloni.
Kulturni krajolik Budj Bim dodan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine prošlog srpnja, čime je okončana 17-godišnja kampanja za priznanje.
“Kulturni krajolik Budj Bim pokazuje iznimno svjedočanstvo o kulturnim tradicijama, znanju, praksi i domišljatosti Gunditjmara”, stoji na web mjestu UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine.
tu ništa nije zgorelo. a inteligencija na Zemlji postoji eonima, svakim danom sve manje
Tako nešto je građen prije skoro 7000 godina i od onda ništa komplicirane od kolibe sve do dolaska bijelaca? Puno je još praznih stranica za ispisati.
Kaže – Gradili su ga ljudi prije 6 600 godina i vjeruje se da su stariji od piramida. Kako su službeno egipatske piramide građene prije 5 500 godna, onda bi ovi kanali bili stariji barem tisuću godina. Vjerojatno je riječ o nabacivanjima s tisućama godina, jednu, dvije, tri gore dolje, kao da tko može dokazati suprotno.
Tko kontrolira sadašnjost, kontrolira prošlost, rekao bi George Orwell. Valjda je čovjek znao.
Kontrola prošlosti je ključna u današnjem vladanju svijetom. Zbog te kontrole smo mi Slaveni šaka jada, a ne jedno od izvorišta današnje civilizacije.
Šta će Australci – moraju i oni nešto da nađu, makar nabacano kamenje (((
Kaj a so mislili, da so črnci butasti? So Avstralci resnično takšni rasisti proti resničnim lastnikom Avstralije?
Spalili kontinet koji su ukrali aboriđanima, što sve neće uraditi varani da planet i klimu prilagode sebi.
Znaci tada nije Hristos bio ni u kraj pameti! Steta sto se mnogo dogodilo pre Hrista, sto znaci da nista na zemlji nema veze sa njim, osim prica napamet i taglupljivanja mase!