Suosnivač Wikipedie poziva: Zaustavite zloupotrebu visoke tehnologije

Suosnivač Wikipedije Larry Sanger poziva na decentralizirani internet i bojkotiranje društvenih medija dok se njegova Wikipedia tereti za korporativno nametanje.

Svaka osoba koja koristi internet ima “neotuđiva digitalna prava”, dugačak dokument koji očito podsjeća na Deklaraciju o neovisnosti SAD-a i objavljen na Sanger-ovoj web stranici. On definira ta prava kao “slobodu govora, privatnost i sigurnost”.

Žalba objavljena krajem lipnja navodi da su “ogromna digitalna carstva” ta prava nesebično kršila , te kako nemilosrdno iskorištavaju čovječanstvo za vlastiti profit.  Zatim se navodi popis “dugog niza zlouporaba” koje su obični korisnici Interneta pretrpjeli u rukama pohlepnih korporacija. Popis uključuje širok raspon nedjela: od vađenja privatnih podataka bez izričitog pristanka vlasnika, te marketinga na oglašivačima, omogućavanje korporativnog i državnog nadzora nad korisnicima društvenih medija, te proizvoljnim zabranama neželjenih mišljenja zbog političkih i ideoloških razloga.

“Deklaracija” koju je sastavio Sanger na kraju poziva ljude da se ujedine u nastojanju da uguše eksploatacijske tehnološke divove i stvore “Decentralizirani internet” bez korporativne kontrole.

Najpouzdanije jamstvo naše privatnosti, sigurnosti i slobode govora nije u obliku bilo kojeg poduzeća, organizacije ili vlade, već u slobodnom dogovoru između slobodnih pojedinaca da koriste zajedničke standarde i protokole.

Prema Sangeru, nova svijetla budućnost interneta trebala bi se temeljiti na snažnim jamstvima privatnosti, end-to-end enkripciji, univerzalnim tehničkim standardima i protokolima, a korisnici bi trebali zadržati ekskluzivnu kontrolu nad svojim osobnim podacima i bilo kojim sadržajem koji objavljuju na internetu.

Na praktičniji način, proglas poziva one koji imaju potrebne vještine da „šifriraju, dizajniraju i sudjeluju u novijim i boljim mrežama“, dok pozivaju širu javnost da jednostavno „izbjegava starije, kontrolirane i uskoro zastarjele mreže, “, što se očito odnosi na mreže poput Facebooka i Twittera.

Sanger se, međutim, nije ograničavao samo na opću žalbu. On je također pozvao na “štrajk društvenih medija” zakazan za 4. i 5. srpnja. Očekuje se da će akcija uključiti ljude koji će napustiti svoje račune društvenih medija na ova dva dana, i time dati do znanja da su “u štrajku”.

Još se ne zna koliko je ljudi dosad prihvatilo Sangerjev poziv na akciju.

Ovo upravo kada je Wikipedia, jedna od posljednjih bastiona internetske slobode, koja tradicionalno ima jaku zajednicu urednika i koja se ponosi svojim samoregulirajućim praksama, suočena sa unutarnjom krizom.

Skandal je pokrenuo Zakladu Wikimedija (WMF), američku neprofitnu skupinu, koja je domaćin Wikipediji i od nje se inače očekuje da se suzdrži od uplitanja u pitanja zajednice. Usprkos tome, WMF je zabranio jednom administratoru Wikipedije da uređuje englesku verziju web-mjesta na razdoblje od jedne godine.

Osoba s korisničkim imenom Fram, koja se suočila sa sankcijom, osumnjičena je da je progonila i uznemiravala najmanje 11 urednika Wikipedije. Ipak, njegova zabrana izazvala je val ogorčenosti među zajednicom i dovela je do toga da je najmanje 21 administrator Wikipedije napustio svoja radna mjesta u tjednima nakon incidenta.

ArbCom, svojevrsni “Vrhovni sud” Wikipedie izabran od strane zajednice, izjavila je da “ako je Framova zabrana, neopravdana sankcija izdana odozgo bez konzultacija s javnošću, ona predstavlja novu strategiju WMF-a za rješavanje uznemiravanja na engleskoj Wikipediji, te da je ona ta koja je fundamentalno neusklađena s pokretom Wikimedijinih pokreta.

U međuvremenu, WMF je svoje postupke opravdao upravo nedjelovanjem zajednice. Inače WMF djeluje samo u vrlo određenim okolnostima, kada postoji jaz u sposobnosti zajednice da uspješno riješi poznati problem, ili iz nekog pravnih razloga. Od 2012. godine dogodila su se samo 32 takva slučaja. Članovi zajednice nisu uvjereni u iskrenost njihovog djelovanja te tvrde kako WMF slijedi stope Facebooka i Twittera u upravljanju zajednicom.