Testovi inteligencije

Testovi su čest način saznavanja koliko neka osoba vrijedi u nekoj oblasti. Jesu li oni uvijek pouzdani?

Zbog posla sam u posljednjih nekoliko godina bio više puta testiran. Iz tih testova su moji poslodavci zaključivali nešto o meni, a gledajući testove i ja sam zaključivao nešto o testovima. Jedan od tih zaključaka je da se testovima može manipulirati. Naravno, ne smatram da sam otkrio nešto značajno, mnogi su to zaključili davno i o tome znaju mnogo više nego ja, ja govorim samo svoje vlastito iskustvo. Po tom iskustvu ja sam imao mnogo bolje rezultate nego moja kolegica iz Alžira, a mislim da je to dobrim dijelom zbog toga što su pitanja bila pripremljena po europskom modelu, s tematikom koja je karakteristična za ovo podneblje. Logično je da Eskim zna više o snijegu nego neki Afrikanac, a da Afrikanc zna više o pustinji i pijesku od Eskima. Ako imate skrivenu namjeru pokazati kako je Eskim ili Afrikanac pametniji, obrazovaniji, superiorniji, ili bilo šta slično, postavljat ćete mu više pitanja iz oblasti koja mu je bliska.

Recimo, većina ljudi iz Europe na slici možda ne bi prepoznala među raznim listovima list banane, a Afrikancima to ne bi bio nikakav problem. Ali njima bi bio problem prepoznati list jabuke. I ne samo to. Evo, na primjer, na jedno pitanje, na koje bi znalo i dijete odgovoriti, ja nisam znao odgovor kad sam došao u Nizozemsku. Nisam znao prepoznati na crtežu zubara. Kako to? Ovdje pacijent kod zubara leži, a kod nas sjedi u stolici. Bilo mi je nelogično da je riječ o zubaru kad ispred njega leži pacijent, i tako sam ispao neznalica o sasvim jednostavnoj stvari. Zamislite, ne znam ni kako izgleda zubar, možda ne znam ni da postoje ljudi koji liječe zube!? Ako neko želi, lako bi mogao zaključiti i da sam glup, a onda ići i dalje pa reći: „Ako su im takvi oni koji su završili fakultete, možete zamisliti kakvi su ostali!“, i eto „dokaza“ za neku teoriju koju se želi stvoriti o nekoj kategoriji ljudi kojoj pripadam i ja.

Zato s velikom rezervom treba gledati na mnoge „znanstvene“ rezultate do kojih se došlo ovakvim metodama, na bazi raznih testova koji su napravljeni tako da pokažu ono što se želi pokazati. Imate brojne studije koje „dokazuju“ kako su neki narodi inteligentniji od drugih, kako su neki skloniji umjetnosti, ratovanju i slično, ali sa samo nešto izmijenjenim testovima bi se lako moglo dokazati i potpuno suprotno. Inače, kako objasniti pojavu da i mi sami pokazujemo različite rezltate na različitim testovima iz sličnih oblasti? Evo, vjerujem da bi i mnogi od nas umjeli napraviti testove koji bi nam dali rezultate koje priželjkujemo, a možemo tek zamisliti kako ih rade oni kojima je to posao.

Naravno, ne želim reći kako su testovi nekorisni, pogrešni, kako ih treba odbaciti. Iz testova se stvarno može mnogo saznati i dobro je koristiti ovu metodu dolaženja do rezultata, a još ako su oni koji se time bave dobri u svom poslu, testovi su pravo bogatstvo. Želim samo ukazati na to da ima i mogućnost manipulacije i da i to imamo na umu kod testiranja.