Japanski osiguratelj “Fukoku Mutual Life Insurance” ukida radna mjesta svojih zastupnika, i zamjenjuje njihov rad sustavom umjetne inteligencije, baziranim na IBM-ovom Watson Explorer programu.
Kompanija tvrdi da će kogntitivne tehnologije, koje mogu razmišljati poput ljudi, osigurati analize i interpretacije svih podataka o čovjeku, uključujući nestrukturirani tekst, slike, audio i video sadržaje, te doprinijeti uštedama u poslovanju i većom produktivnošću rada.
IBM tvrdi da se korištenjem programa “Watson” može dobiti osobne preporuke s razumijevanjem osiguranikove ličnosti, i njegovog emocionalnog stanja. Usprkos tome, konačnu odluku o svim isplatama osiguranja donosi čovjek.
U trenutnoj financijskoj godini, kompanija je upravljala s oko 132.000 isplata. Smanjujući broj potrebnih radnih sati ljudi, očekuju se solidne uštede. Prema Fukoku Mutual Life, uvođenjem umjetne inteligencije pokušava se postići dva glavna cilja: prvo, povećati produktivnost za 30%, i drugo, uštedjeti oko 140 milijuna jena godišnje (što iznosi oko 1.2 milijuna dolara).
Istraživački institut Nomura u svom izvještaju iz 2015. navodi mišljenje da će pola radnih mjesta u Japanu do 2035. godine moći obavljati roboti. Slična su predviđanja i u Sjedinjenim Državama.
Proteklu godinu je obilježilo nekoliko značajnih prijelomnih točaka u uspješnosti umjetne inteligencije, uspoređene s učinkom ljudi.
MogIA sustav razvijen od strane Sanjiv Rai-ja, osnivača indijske start.up kompanije Genic.ai, točno je predvidio ishod američkih izbora 2016., prema analizi temeljenoj na 20 milijuna referentnih podataka s raznih platformi poput Twittera, Google-a, YouTube-a i drugih društvenih mreža.
Startup Unanimous AI, sa sjedištem u San Franciscu, izradio je sustav predviđanja kolektivnog ponašanja, temeljen na međusobnom utjecaju pojedinaca u grupi. Sustav je točno predvidio prvih četiri finalista na Kentucky derbiju, poznatom kao superfecta, “pobjeđujući” protiv vjerojatnosti slučajnog pogotka 1/540.
Nova tehnologija Microsofta, na području prepoznavanju govora, uspijeva razumjeti konverzaciju kao i ljudi. Tehnologija generira 5.9 posto pogrešnih razumijevanja, u odnosu na 6.9 posto, koliko je griješila samo mjesec dana ranije.
Izvor: RT
Veći je problem “vještačka inteligencija” kod ljudi. Školski sistem stvara “stručnjake” koji razmišljaju po unaprijed utvrđenim šablonima i zadatim smjerovima. I zato kompjurska AI može lagano da zamjeni ljude. Kad se ljudima ukinu vještačka ograničenja otvoriće se nepregledni horizonti i AI će biti nemoćan da se takmiči, tj. moći će samo da asistira.
Nikad umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka!
Prvo, moramo prihvatiti da se ukupna svjetska populacija dijeli na malobrojnu elitu i narod. Elita će uvijek tražiti načine da potpuno isključi narod, a usavršavanjem vještačke inteligencije na samom su koraku da to i ostvare. Koliko god da sam ushićen tehnološkim dostignućima, istovremeno sam izuzetno zabrinut i pitam se, čemu će u budućnosti služiti naše meso, kosti, i ovih 5% sivih ćelija koje smo razvili u procesu evolucije? Zabrinut sam jer u pozadini stoji jedino oportuna želja elite za većim profitom. Mi smo planeta ljudi i po tome smo jedinstveni u bližem univerzumu i smatram da bi se u svemu što promišljamo ili želimo raditi prvo i uvijek trebali voditi tom činjenicom, a zatim sve drugo.
Trenutno nas zasipaju korisnim detaljima ovog zla koje se odaziva na umjetna inteligencija. Onu zlu agendu ne spominju a ta je da čemo prvo postati ovisni, kao što smo več ovisni o informatici u svemu, onda slijedi scenario iz Terminatora. Inače skajnet je rođen: pustili su tri računala da komuniciraju, dva od njih su komunicirali i razmjenjivali podatke a da treći o tome nije ništa znao. Oni koji su započeli taj eksperiment nemaju pojma putem čega i kako su komunicirala ta dva računala. Jebat če nam mater digitalizacija. Kad znanje i fotke zemlje i gradova iz gugla priključe na master umjetnu inteligenciju onda čemo gledati u živo scene iz filmova koje su skoro snimili (onja sa Vil Smitom i Šia le vulfom kao li več se zove). Da mogu sutra bi se vratio u analogno vrijeme, ovo je čisto zlo.
‘Ajmo malo promjeniti perspektivu, nije sve tako crno. Dakle, kao što znamo, kapitalizam temelji na potrošnji: što je veće tržište, odn. što više ljudi ima novca za trošiti to bolje za “vlasnike sredstava za proizvodnju”. Kriza uvijek nastupi kad padne potražnja za proizvodima i uslugama. Bude li suvremena tehnologija (AI, roboti itd…) doista uzimala radna mjesta ljudima to znači da će sve manje i manje ljudi raditi. Čitaj – sve manje i manje ljudi će imati novca za kupovati “proizvode i usluge”. E sad, pitanje za milijun dolara: kako će u tom slučaju kapitalisti zarađivati ako im se smanjuje tržište? Dobro, možemo reći oni koji budu zaposleni će trošiti više. Ali to ne ide u beskonačnost, to ide dok većina radi, ili barem značajan dio populacije. Bit će sve manje onih koji su platno sposobni, u perspektivi 90% poslova radit će tehnologija. Mogu li onda budućih 10% ljudi koji su… Čitaj više »