Upozoravajući protiv neutemeljenih „proročanstava o sudnjem danu“ i „propagande zastrašivanja“, norveški su istraživači rekli da rub leda na najvažnijim dijelovima Antarktike, nazvanim „svjetski zamrzivač“, ne samo da se nije prorijedio, nego je čak porastao, suprotno nekim očekivanjima.
Izmjerivši temperature, oceanske struje i slanost u moru i pod ledom na Antarktiku od kraja 60-ih, istraživači iz Norveške došli su do prilično iznenađujućih rezultata.
Suprotno alarmantnim predviđanjima i proročanstvima, klima na Južnom polu tijekom posljednjih 40 godina vrlo je stabilna, rekao je za TV2 oceanograf i stariji istraživač Norveškog istraživačkog centra (NORCE) Svein Østerhus.
“Do sada nismo vidjeli značajnije promjene. Rub leda koji proučavamo nije postao nimalo tanji, baš naprotiv“, rekao je Østerhus nakon svog 15. putovanja na Antarktik.
Prema riječima reportera TV2, Østerhus je “govorio suprotno proročanstvima o Sudnjem danu,” rekavši da su najvažnija područja “svjetskog zamrzivača” trenutno “vrlo stabilna.”
“Istina je da se u nekim područjima topi led. Na sjeveru se morski led topi. To se događa i na Grenlandu i na dijelovima Antarktike, ali ono što je doista važno kad je riječ o porastu razine mora, tu se vrlo malo toga događa“, istaknuo je Østerhus. Istraživač je naglasio važnost opreza u vezi širenja propagande o klimatskim promjenama.
„Kao istraživač, oprezan sam pri podnošenju tvrdnji, ako za tu tvrdnju nemam dobar argument. Mislim da nas ovo može jako pogoditi ako to prikažemo kao da postoje dramatične velike promjene“, naglasio je Østerhus.
Trenutno je najveći strah da će toplija oceanska voda potaknuti topljenje rubova leda. Što više kopnenog leda klizi u more, to će razina mora više rasti, što će rezultirati nepovratnim promjenama. Također se smatra da topli vjetrovi igraju presudnu ulogu u ovoj dinamici.
Na Antarktiku postoje dva vrlo važna ledena sloja: Ross i Filchner-Ronne, koji s vremena na vrijeme proizvode sante leda, koje imaju promjer stotine metara.
Unutar kontinentalnog pojasa na krajnjem jugu mora Weddell, zimi nastaje teško dno vode, tako što se površinska voda hladi do točke smrzavanja i pretvara u led. Jednom kada se stvori morski led, sol se ispušta u okolnu vodu. Pretvarajući se u dodatno slanu vodu, voda postaje toliko teška na točki smrzavanja da tone na dno, gdje ulazi ispod ledenih slojeva i ondje se topi.
„Da, ono što nas brine su takozvani problemi s prekretnicom. Ako dođe do promjene sustava vjetra u moru na samom jugu Atlantskog oceana, to može dovesti do promjene u formiranju morskog leda, što će zauzvrat dovesti do promjena u teškoj vodi, koja leži na kontinentalnom dijelu slojeva, što će dovesti do širenja tih slojeva“, objašnjava Østerhus.
Klimatski modeli mogu pomoći i upozoriti na velike promjene u klimi, ali oni ovise o dobrim opažanjima tijekom dugog razdoblja.
“Potrebno nam je malo više znanja o procesima zbog kojih vruća voda teče ispod ledenih slojeva, a zatim moramo imati dovoljno dugu seriju mjerenja koje nam mogu reći više o varijacijama u oceanskim strujama, temperaturi i slanosti”, zaključio je Østerhus.
Otopio se samo onaj dio kojeg su “naselili” ljudi i buše led svakodnevno zbog raznih pokusa i mjerenja koji su odavno obavljeni al im nema ko da kaže dosta to su kilometarske rupetine kroz prapovijesni led koje ga bespovratno uništavaju
ali globalno temperatura raste….. 😒
E moji Logičari, sad ste nastradali.
Antartika ima sreču da ima samo jednu morsku struju naravno hladnu koja ide okolo nje pa nema velike štete od topline jer se rijetko koja topla struja probije do nje ali Artik koji je nama puno važniji je na izdisaju pogotovo jer nema kopna ispod
На путу од нечега ка ничему, логика нам служи како то што ефикасније да изведемо.
Zapravo pokus i sami možete izvršiti. Uzmite škrinju za zamrzavanje ali sa bočnim vratima i dobro je zaledite sa dosta vode. Zatim isklučite, otvorite vrata i pratite. Ubrzo ćete primijetiti da je okolina postala hladnija a ne toplija. Upravo se to događa sa klimom.