Venera možda i nije nalik Zemlji kao što su mislili znanstvenici

Venera
7 komentara

Je li Venera jednom bila pokrivena tekućom vodom koja je činila ocean? Nova studija sugerira kako to možda ipak nije bilo tako, što bi moglo umanjiti nadu da su prije puno godina, topli i vlažni uvjeti omogućili život na planeti.

Danas je klima Venere daleko od umjerene. Planet je potpuno zaštićen oblacima i ima paklenu površinu, a efekt stakleničkih plinova stvara temperature veće od 370ºC.

Ipak, neki znanstvenici tvrde kako su uvijeti potrebni za održavanje života mogli postojati na Veneri i to ranije u povijesti Sunčevog sustava. Venera je otprilike iste veličine i mase kao i Zemlja, čak je imala i tektonsku ploču. Sunce je također bilo zatamnjeno tijekom te epohe, tako da je Venera, iako je bila bliža Suncu nego što je Zemlja, bila u naseljenoj zoni, odnosno regiji gdje bi kameniti planet mogao imati tekuću vodu na svojoj površini.

Neki znanstvenici sugeriraju kako je stanište nestalo kad je sunčevo zračenje postajalo jače, što je dovelo do isparavanja Venerinih oceana, a molekule vode otišle su u atmosferu. Staklenički efekt je otežao toplini bijeg s planete. Vlažna atmosfera započela je ciklus porasta temperatura, isparavanja oceana i povećanja vodene pare zbog čega su se temperature još više povećavale.

U rujnu su istraživači iz NASA-inog Instituta Goddard, za svemirske studije, objavili simulacije nekoliko scenarija koji bi mogli objasniti postojanje tekuće vode na površini milijunima godina prije nego što se dogodio ovaj odbjegli efekt.

No, nova studija sugerira kako takvi vodeni oceani nikada nisu ni bili tamo. Dok su prethodni radovi nagovještavali kako je toplo i vlažno okruženje temeljeno na kemiji atmosfere i viših regija Venere, novo istraživanje sugerira kako su te više regije nastale od lave, a ne od vode.

Ovo otkriće svodi se na sastav stijena u višim područjima. Prije su znanstvenici mislili da se gorje sastoji od granitne stijene, baš kao i kontinenti na Zemlji. Granitu treba puno vode da se formira. No, istraživanje planinskog gorja Ovde Regio na Veneri – nastalo analizim radarskih podataka prikupljenima od NASA-ine misije Magellan, koja je proučavala Veneru između 1989. i 1994. – pokazuje da je protočni tip tipičniji za bazaltnu stijenu.

“Znamo tako malo o površini Venere”, rekao je u timu član tima Allan Treiman, znanstvenik Sveučilišta za svemirska istraživanja pri Lunar and Planetary Institutu. “Ako su gorja Ovda Regio napravljena od bazaltske stijene kao i većina Venere, vjerojatno su ih unutrašnje sile istisnule do svojih sadašnjih visina, možda poput planina nastalih pomjeranjem tektonskih ploča na Zemlji.”

Venera
Pretplatiti se
Obavijesti o
7 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Emiliano Zapata
5 godine prije

nije ni zemlja…

Umpah Pah
5 godine prije

Venera jednom bila prekrivena tekućom vodom,
a drugom nije ?
Ma tko će sve zadovoljit ?

Siniša
5 godine prije

Žestoki offf…moram jer je fenomenalna vijest…otac onog klinca uspio dobiti odobrenje od suda u Dalasu da zabrani bivšoj ženi da učini zločin nad djetetom;uspio je uvjeriti sudinicu da je bivša žena uticala na dijete, oblačila ga u haljine i da je govorila da čudovišta jede samo dječake. Takođe stekao je pravo da odlučuje o zdravstvenom stanju djece.

tihobl
5 godine prije

Sta kaze NASA: tako malo znamo o Veneri. Pa sto se ne spuste i ispitaju? Sto stalno nagadjaju?

Venator
5 godine prije

Nekad je svizac pakirao cokoladu na Veneri i onda je mlijeko postalo prevruce i pocelo isparavati. Svizac je odlucio preseliti se na Zemlju, a Venera ima danas lijepi omotac mlijecnih oblaka oko cijelog planeta.

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI