Znate li zašto se ovi neobični borovi uvijek naginju prema ekvatoru?

Bor koji se naginje
9 komentara

Araucaria columnaris vrsta bora ima čudnu naviku. Uvijek se naginje prema ekvatoru. Ako raste na južnoj hemisferi, naginje se prema sjeveru, ako raste na sjeveru njegovo stablo i krošnja krenu prema jugu. Tvrdoglavost, genetika, gravitacija ili magnetno polje zemlje mogu biti neki od razloga, tvrde znanstvene studije.

Ova vrsta bora dolazi s Novog Zelanda. Polako se proširila svuda po svijetu. Bor raste visoko formirajući krošnju i stablo koje može izrasti do 50 metara. Ponekad se ova vrsta bora krene naginjati, a upravo je to zaintrigiralo znanstvenike.

Pišući članak za jednu knjigu o urbanim stablima, Matt Ritter s državnog Univerziteta Politehnika iz Kalifornije, primijetio je da se bor uvijek naginje prema jugu. Odmah je kontaktirao australijskog kolegu s pitanjem kako se ponaša stablo u Australiji. I doista, stablo u Australiji se naginje kao i stablo u Kaliforniji, ali sada prema sjeveru, a ne prema jugu.

Matt Ritter nije dugo čekao. Oformio je tim i počeo je istraživati ovaj interesantan fenomen. Istraženo je preko 250 stabala rasprostranjenih svuda po zemaljskoj kugli, kako na južnoj, tako i na sjevernoj hemisferi.  Znanstveni su iz studije isključili sva stabla koja su bila zaklonjena građevinama s ciljem da rezultat bude što objektivniji.

Bingo! Pretpostavka je bila dobra. Samo 8% stabala nisu bilo nageto prema ekvatoru. Što je stablo bilo bliže ekvatoru, kut naginjanja je bio veći. Matt Ritter je zaključio da se vjerojatno radi o svjetlosti sunca koja utječe na nagib.

Sasvim je normalno da se stabla naginju prema suncu, a uspravnost se korigira putem gravitacije koju biljke vrlo dobro detektiraju. U ovom slučaju gravitacijska korekcija, koja čuva uspravnost stabla, ne funkcionira, a uzrok može biti genetska mutacija.

Istraživači misle da i magnetno polje Zemlje utječe na biljke, koje nepoznatim mehanizmima odgovaraju na okolne prilike. I na ovom primjeru spoznajemo savršenstvo prirode, koja je bila, koja jeste i koja ća ostati velika nepoznanica koju čovjek pokušava odgonetnuti.

Izvor: The Scientific Naturalist

Araucaria columnarisjeste li znali
Pretplatiti se
Obavijesti o
9 Komentari
Najstariji
Najnoviji Najviše komentiran
Inline povratne informacije
Pogledaj sve komentare
Brainstorm
7 godine prije

mislite … Što je stablo bilo bliže ekvatoru, kut naginjanja je bio … manji?
“Znanstveni su iz studije isključili sva stabla koja su bila zaklonjena građevinama s ciljem da rezultat bude što objektivniji.” – upravo ta stabla su vazna za usporedbu. ako su u sjeni i ne naginju se, onda je upravo sunceva svjetlost razlog za naginjanje.

Ivan1
7 godine prije

Zato jer je Zemlja kugla koja se vrti i povlači stabla prema toplini.

Antonio
7 godine prije

Interesantno. Ali mi u MK imamo jos interesantniju stvar. Politicare koje se naginju ka suncu (citaj NATO) uvek kad dodzu na vlast. Pre izbora su kao neutralni ili slicno, a nakon toga op, op, nagnu se…
Nismo oformili timove da ovo razresi, nema potrebe. Znamo u cemu je kvaka, ali na zalost ne trazimo lek.

Ivan1
7 godine prije

Biljke su premale za takvo što, ovo su stabla od 50 m. Zemlja putuje kroz svemir velikom brzinom i rotira se. Na Ekvatoru je najveći okretaj, ili zamah i moguće je da ih taj zamah povlači prema Ekvatoru.

Jupiter
7 godine prije

Borovi kao Bugarska ,Kad su Rusi jaki oni se nagnu na istok , kad su Amerikanci jaki oni na zapad.Čudno da se i države ponašaju kao drveće a možda i nije? Mora da je upitanju magnetno interesno polje.

Željko Tuta Tutunović
7 godine prije

Iz istog razloga, kao i Foucaultovo njihalo. Neću vam reći..

Željko Tuta Tutunović
7 godine prije

Iz istog razloga, kao i Foucaultovo njihalo. Neću vam reći…

© 2024 – Portal Logično

POVEZANE VIJESTI