Svi se sjećamo domaće rajčice iz vrta naših majki i naših baka. Nismo ju jeli tijekom cijele godine, nego samo u sezoni kada je bila najukusnija. To su bila vremena kada je rajčica mirisala i čiji okus nikada nismo zaboravili. Na žalost mlade generacije koje danas konzumiraju rajčicu iz supermarketa nemaju pojma što je pravi okus i miris.
Poznato je da crvene rajčice kupljene u supermarketu nemaju okus. Čak i starim sortama koje se uzgajaju na veliko… okus i miris nestaje.
Pitate se zašto jarko crvene rajčice nemaju okus, dok nas one šarene i „ružne“ čim ih zagrizemo vraćaju u djetinjstvo? Odgovor je jednostavan i tužan. Prednost je dana izgledu i dugotrajnosti, a nauštrb kvalitete.
Već više od pola stoljeća, križanjem raznih sorti rajčice, pokušava se stvoriti “lijepa“ i uniformna rajčica, koja će imati jarko crvenu boju i što duže trajati nakon što se ubere.
Ipak za uništenje rajčice jednim dijelom je odgovorna znanstvenica Anne Powell, koja je sa svojim timom onesposobila protein GLK2 koji povećava utjecaj fotosinteze i favorizira proizvodnju šećera i likopena koji daju okus rajčici.
Smanjujući šećer u rajčici, smanjila se i fermentacija unutar rajčice. Rajčica je izgubila svoj slatkasti okus, a u isto vrijeme zbog manjka fermentacije produljen joj je rok trajanja nakon što je ubrana. Vjerojatno nije slučajan ni period od momenta kada se rajčica ubere i kada više nije za jelo. Upravo taj period je jednak periodu kada jedna obitelj posjećuje supermarket.
Kako vidimo, ništa nije slučajno. Vizualna forma rajčice je dovedena do savršenstva kao i njen period konzerviranja, ali nauštrb okusa koji je ostao samo u sjećanju i u vrtovima osviještenih pojedinaca. Nije ni čudo što danas više nismo u stanju raspoznati jedemo li rajčicu ili krastavac.
A kome je danas stalo do ukusa rajčice? Bitno je to da svaka ima tačno određen savršen oblik, radijus =10 cm, boju k’o da je farbana najjarkijom crvenom iz palete vodenih bojica, neutralan miris kako ne bi, ne daj Bože, oštetila osjetljivo čulo mirisa svojih potrošača i da liče jedna na drugu k’o jaje jajetu. Pa možda je nekome i stalo do okusa, ali to već izlazi iz normativnog okvira koji je propisala Komisija.
zasto ova degutantna fotografija? problem sa rajcicama je sto starog sjemenja vise nema, a nitko ga nije pohranio. banke sjemenja su strateske institucije neke drzave, evo to objasnjenje mi je dala jedna iskusna proizvodjacica rajcica.
Proizvodim je sam,za svoje potrebe.Stare ,autohtone sorte tzv.domaći jabučari.Izgled mu je nikakav ali ukus i miris ostao prepoznatljiv.Ove što podsjećaju na loptice za golf bezličnog ukusa na oko lijepe ne konzumiram.Šteta je što su mnogi osuđeni na takve otrove zbog nemogućnosti da ih sami proizvedu.
nije smo stvar u rajcici iliti paradajzu vec je tako i sa ostalim povrcem koje vise nema onaj okus niti nutricionisticku vrijednost a da ne spominjemo svu stetnu kemiju koriscenu u zastiti i naravno o samoj tehnologiji procesa proizvodnje i skladistenja koji ide u pravcu tvornicke proizvodnje povrca u umjetnim uvjetima jednim djelom radi efikasnosti a najvecim djelom radi uspostavljanja monopla bogatih korporacija nad proizvodnjom hrane a onemogucavanje pojedinca i siromasnijih da proizvode hranu nesto slino kao sto radi naftni lobi na polju energije
Hrana gubi kvalitetu na uštrb lijepog izgleda i količine.I to ne samo rajčica,već svo voće i povrće.To se odnosi i na meso a i ribu.Takvi postajemo i sami.Bitna je fasada a iznutra sve više praznina.Postajemo ljudi bez okusa i mirisa ko i hrana koju jedemo.
Poštovana redakcijo! Ako rajčica “vama” daje više nikakvog okusa, vjerujte da i “nama” daje isto tako, pa s obzirom da smo u istoj kaši što se rajčice tiče, predložio bih da malo korigujete naslov. Ne zamjerite što sam na ovakav malo šaljiv način ukazao na grešku u naslovu. Puno pozdrava i uspjeha u daljem radu.
Dobra tema, ali uopste se nije napravio napor da se istrazi i dobro napise. Ali evo nesto vise za pocetak
Visegodisne uzgajanje što većeg i otpornijeg paradajza dovelo do gubitka 10 najvaznijih hemikalija koje uticu na ukus paradajza. Na pocetku se probalo praviti hibridni paradajz od dve ili tri vrste na paradajza.
Ali su nakon toga iako imali dobre uspehe i relativno dobre i pobojsane sorte paradajza, zapadne korporacije zelne samo novca – pocele da ubacuju i gene od zivotinja. Recimo na bubasvabe, ribe…
I tako sada jedemo plastiku…
A recimo u Makedoniju je na neki cudesan nacin prodrlo bas takvo GMO seme, a nestaje ono domace, originalno… Sto mislite ko to radi?
paradajz se jede u sezoni 7-10 mjesec. inače se jede karton, zatvoriš oči ni mirisa ni okusa, ne znaš kaj jedeš. ovo ljeto pojeo 50 kila. prošli tjedan 3 kile. okus ko nekad. treba nać nekog opg-ovca na placu i redovito kupovat.
Pa vise nista nema nikakav okus.
Nije samo u križanju stvar. Dovoljno je usporediti dva primjerka iste sorte od kojih je jedna uzgojena u plasteniku/stakleniku, a druga na otvorenom, pa ćete vidjet razliku.
To se dalo primjetit kod nas poslje rata.. caritas je djelio sjemenje voca i povrca..To se ciljano i radilo od USA..Nisu samo time nas trovali jedne prilike vec sad pokojna mi baba rekla da sam jeo keks iz 1966 hermeticki zatvoren.. al moja je baba uspila sačuvat staro sjeme.. kad se kuha ono mirisi a ovaj iz konzuma bas kako je i opisan.. kolumbo j…m te radoznala
Imam svoj mini plastenik a i vrt , večinu povrća uzgajamo sami tako da mi je paradajz ove godije već dosadio a sjeme se trudimo međusobno podijeliti tako da je ukus približno kao prije mada ne indentičan. Nikakvog tretiranja niti umjetnog gnojiva ,nego u jesen prije zaoravanja samo stajsko gnojivo a urod za svoje potrebe sasvim dovoljan
(Pomidor:) Moguće i zato jer ih uzgajaju hidroponski, pod lampama.. umjetno:(
“Razmislite malo,ako u našim supermarketima postoje odjeljci sa “zdravom hranom”,kakva li je onda ostala hrana koja se tamo prodaje?”dr Hyman
Paradajz imam iz vrta od moje mame i punice, neke domace sorte, fini, kiseli, mogu ga i samog jesti. Jabuke i kruske berem na selu, grunt od bake, prastara stabla, rode svake godine, izgled nikakav ali okus vrhunski.
https://www.youtube.com/watch?v=Z63Sfx3CtP8
Codex alimentarius
https://www.youtube.com/watch?v=CnaMUOS0OH0&t=1431s
Hrana d.o.o.
http://www.skripta.info/wp-content/uploads/2016/03/J.M.Smith-Sjeme-obmane.pdf
Zašto jedemo “smeće”,kome je to u interesu?Dva dobra dokumentarca i jedna izvrsna knjiga koji daju objašnjenja i odgovore…Vrijedi pogledati i pročitati..
Ko je makar jednom gajio paradajz zna da nema grozd zrelog ploda – bar polovina su zeleni i polako dozrevaju. Tako je prirodno ali može i da se poprska sretstvom za prisilno sazrevanje i da ceo plastenik odjednom pocrveni.
Što se tiče ovih komercijalnih sorti sami smo krivi. Da ih ne kupujemo ne bi ih ni iznosili na tezge. Ali kako ništa ionako ne mislimo, dobijamo ono što zaslužujemo. A oni koji ga kupuju u rano proleće (mart, april) najveći su neprijatelj sebi i svojoj deci bez obzira iz kog razloga ga kupuju.
Čitam tekst pa komentare i sve je to blizu istine ali fali još nešto. Imam vrt već 30ak godina i ponešto sam naučio. Prvo sjeme- Koje god sjeme kupili (mislim na ono iz trgovine) uglavnom je iz iste “kante”. Probao sam otići po sjeme u Srbiju ili Mađarsku i krajnji rezultat je bio kao da sam koristi bilo koje domaće. Ako se domognem “domaćeg” tj stare sorte, to će dati rezultat samo jednu godinu a sjeme od tih biljaka će iduće dati slabiji i lošiji plod. Razlog je što se skrižalo sa ostalim, hibridnim, biljkama u okolini. Dakle ako niste kilometrima daleko od susjednog vrta ništa od trajnog čuvanja sjemena. Drugo, umjetno gnojivo. Niti jedna biljka uzgajana na umjetnjaku neće imati isti okus kao ona bez njega. 100%, provjereno na voću, npr jagodama, a i na povrću. I treće, možda najvažnije. Izbjegavati monokulturu, i mijenjati plodored. A što se samog… Čitaj više »
Prošle godine pomagao sam susjedu montirati novi plastenik . Kroz razgovor kaže mi da je problem kod nekih kultura pa i paradajza na otvorenom kisele kiše te moram često tretirati ili dobije po sebi fleke od vjerovatno zaprašivanja te on kaže da je to čisti rak . Čovjek prešao 70 i koju kao od stijene odvaljen ,nikada nije koristio internet a pametniji od 80 posto stanovništva ujedno je to bio i odgovor meni kada sam se u sebi zapitao šta mu u tim godinama treba plastenik.
Radio sam na projektu umjetne simulacije uzgoja ratarskih kultura u komorama gdje ce se simulirati umjetno stvorena svijetlo(sunce) i toplina , posadjeno sjeme biljaka u tim uvjetima rotirale bi u ciklusima izmjene dana i noci , tocno na sekundu , tijekom jednog putovanja upitah projektanta sto ce s tim postici , odnosno sto postizu raznim kemikalijama , plastenicima i ovim projektom , zar to nije u direktnom sukobu sa prirodom? , covjek mi je odgovorio samo jednim retorickim pitanjem .” s obzirom da znas koliko ljudi doslovno umire od gladi na ovoj planeti , sto mislis koliko bi tek umrlo da ne radimo ovo sto radimo ?
ma sta siljite,sunce je bitno za okus i miris.Ruze iz Holandije uopste ne mirisu,dovoze ih u hladnjacama a moje u vrtu guse od mirisa.Rajcice posadim u rupu u koju ubacim pilicnjak gore zemlju i na to rajcicu,6 biljki dovoljno do jeseni sa nicim ne spricam zdrave kao dren,a kada ga berem ludilo od mirisa kao i rajcica.U Srbiji je postala moda saditi ih po balkonima.Sunce,kako za ljude tako i za biljke.
I danas svi uzivaju u GMO pradajizu a ovu Anne Powell, treba praci i hraniti je sa PESTICIDOM jedno mjesec dana ili koliko je potrebno da dde dusu sv. Petru.
Ako je kriva za to treba joj davat paradajza svaki dan dok se ne otruje_krepa.
Svi bi u danasnje vrijeme da im na vrbirodi grozde i da kila kosta manje od 1€ Prvi put sam probao rajcicu,cesnjak,paprike…sa 40g,tj.onda kad sam dobio priliku,vremena i volje da ih sam uzgojim.Nije samo stvar u okusu i teksturi nego i u amino kiselinama koje se dobivaju krizanjem razlicitih zivotinjskih vrsta koje nase tijelo prepoznaje kao agresora imunoloskog sustava O pecenom piletu da ne govorimo,a to je tek kap u moru dreka s kojim nas moderna tehnologija sopa.Kad pas ne zeli jesti napolitanke od cokolade sve ti je jasno Visoka je cijena konzumerizma u ovom vremenu bez vremena za sebe,a najvecu cijenu platiti ce buduci narastaji kroz mutacije,deformacije i sasvim nove imuno bolesti Kad nemamo vremena trceci za zaradom… Iskreno vise sam zaradio iako tezim putem radeci u svom vrtu i jeduci svoju hranu nego sto sam trosio za doktore Vegani se zgrazaju,ali prica ide ovako..kad uzgojis patku,pile,bilo sta,svaki dan… Čitaj više »
zato jer su hibridne gmo sorte i beru ih zelene pa pošpricaju da silom pocrvene a sve zbog produljenog trajanja i čvrstoće na dodir , inače imaju ukus sličan krastavcu a miris nikakav – uglavnom to samo liči na paradajz
Rajčica je hrvatska a paradajz srpska riječ te okus i ukus nisu isto.
… prijedlog … posadite rajčicu u zemlju, a ne uzgajati u tzv. hidroponiji, i berite ga nakon 65.-dana od sadnje(a ne nakon 42.-dana) … i imat ćete i miris i okus … kupujem flance, sadim i uzgajam na vrtu, čak i u teglama … i imaju i okus i miris … bolest što-bržeg stjecanja novca je jebena stvar …
Danasnje rjcice imaju okus na MONTESUMO SMRTNE PESTICIDE, ista stvar i sa Mrkvom, Persinom, i….
Crknio dabogda u kalu vlastita izmeta onaj tko je prvi napravio GMO