Ljudsko društvo nagrađuje pojedince koji mogu da se bave složenim društvenim interakcijama i kontrolišu velike grupe ljudi. Ekstremni primjeri ove moći su komičari koji mogu napuniti stadione gdje zabavljaju 70.000 ljudi, ili političari koji svojom retorikom i šarmom ubijede milione da glasaju za njih kako bi mogli da upravljaju našim životima. Inteligencija, humor i harizma koriste se za uzimanje većeg dijela resursa za sebe i porodicu. U stvari, mnogi naučnici sada misle da je upravo zbog toga homo sapiens razvio veoma veliki mozak.
Prvobitno se smatralo da su veliki mozgovi ključni za pravljenje kamenih alata, i zato se smatralo da je Homo habilis (vješt čovjek) početak našeg Homo roda prije oko 2,5 miliona godina. Ali sada znamo da mnoge druge životinje izrađuju i koriste alate. Takođe znamo da su hominini koji su živjeli prije 3.3 miliona godina već koristili kamene alate pola miliona godina prije nego što se Homo razvio.
Pa zašto smo razvili veliki mozak ako to nije bilo bitno za izradu alata? Jedan od razloga je taj što ljude u velikoj društvenoj grupi vrlo mentalno oporezuju. Oni koji bolje igraju društvenu igru imat će više pristupa prijateljima i resursima i vjerojatnije će se razmnožavati. Kako se grupe povećavaju, tako i računska snaga potrebna da bi bila u toku sa međusobnim povezivanjima raste eksponencijalno, kao i stres.
Savremeni ljudi vole da žive i komuniciraju u zajednicama od oko 150 ljudi. Ovaj magični broj nalazimo u nastambama kamenog doba, selima u popisu Engleske iz 1085, engleskim selima iz 18. vijeka, modernim društvima lovaca, sakupljačima božićnih čestitki, pa čak i modernim zajednicama kao što jeTvitter.
Grupe od 150 su ono što bismo očekivali, upoređujući veličinu ljudskog mozga sa onima naše rodbine. Veličina zajednice u primata povezana je sa veličinom neokortek regije mozga u kojoj se dešava sva društveno kognitivna obrada. Ostali primati, sa manjim mozgom, žive u manjim grupama. Vrste, poput babunoliki mandril iz Centralne Afrike, koje se okupljaju u većem broju sadrže samo žene i djecu u svojoj “hordi”, tako da to nisu istinske mješovite polne grupe. Ako jedan ekstrapolira odnos između veličine mozga i grupe kod drugih primata, onda ljudi sa svojim vrlo velikim neokorteksom šire grafikon do veličine zajednice od 150.
Ovaj odnos je izuzetno koristan jer znači da imamo način da procijenimo veličinu grupe kod naših izumrlih predaka. Oni prije nekoliko miliona godina živjeli su u grupama od oko 50. Velika promjena događa se kod Homo erectusa prije oko 2 miliona godina, kada su grupe skočile i na skoro 100; zatim Homo heidelbergensis sa 130 i, naravno, moderni Homo sapiens sa 150.
Ljudski preci s većim mozgom bili bi bolji u lovu i sakupljanju hrane, bolji u podjeli plijena i bolji u borbi protiv predatora.
Pa ipak, postoje i značajni rizici preživljavanja povezani sa većim mozgom, poput povećane potrebe za hranom. Stope smrtnosti majki takođe se povećavaju zbog onoga što je poznato kao „akušerska dilema“, koja se odnosi na opasnost od rođenja djeteta sa tako velikom glavom. Dok šimpanze rađaju relativno lako, jer su njihove glave znatno manje od porođajnog kanala, ljudske glave su mnogo veće, pa se beba mora dva puta uviti kako bi se probila kroz bokove.
Da bi se pritisak odabira nastavio – da bi mozak mogao da se povećava – mora da je bilo velikih nagrada za one pamete i sa većom glavom. Jedna od tih nagrada bile su bolje socijalne vještine. Povećana komplikacija porođaja bi od majki zahtjevala pomoć drugih; pojedine žene koje su više socijalno osposobljene dobijale bi više pomoći, i stoga je bilo vjerovatnije da će preživjeti one i njihova djeca. Ova pozitivna povratna petlja pokrenula je evoluciju većih mozgova kao sredstva za veći društveni uticaj.
U osnovi ove hipoteze o društvenom mozgu je unutrašnja trka u naoružanju radi razvijanja viših kognitivnih vještina kako bi se omogućila veća društvena kontrola. Jasno je da su s pojavom H. erectus, H. heidelbergensis i na kraju H. sapiens pozitivi nadmašili negativu. U knjizi, Kolijevka čovečanstva, govori se o tome kako su na to uticale brze promjene životne sredine u Istočnoj Africi, pojačana konkurencija za resurse unutar vrste kako se populacija širila i konkurencija drugim vrstama.
Mi ljudi smo potekli iz Afrike sa izuzetno velikim, fleksibilnim i složenim „društvenim mozgom“. To nam je omogućilo da živimo relativno mirnim životima oko miliona drugih. To, međutim, ne znači da živimo u harmoniji jedni s drugima; umjesto toga fizički sukob smo zamjenili društvenim nadmetanjem. Neprekidno jačamo savez s prijateljima i partnerima dok radimo kako da održimo korak i ako je moguće, nadmašimo svoje vršnjake u društvenom položaju. I zato je tako stresno jednostavno biti čovjek.
gluposti,protjerani smo iz rajskog vrta prije 6000 g ,ostalo je povijest
Nismo toliko Pametni docim vjerujemo samo placenim znastvenicima, a stres ne postoji to pitajte bilo kojeg ateista, barem nesto pozitivno od njihove malenkosti.
Ateizam je genetska greška koja onemogućava napredak. Bez vjere čovjek tapka u mjestu i živi od danas do sutra. Ateizam osobu spriječava otkrivati jer ona vjeruje samo u ono što vidi. Imaginacija kod takvih osoba ne postoji.
Stres je najveći pokretač.
Članak je vezan za knjigu Sapiens koju je napisao Yuval Noah Harari.
Interesantan članak. Još takvih, molim.
Priča koju je netko izmislio bez ijednog dokaza, čista mašta. Bolje rečeno bajka!
Mozak imamo zato jer je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, zato jer trebamo živjeti vječno i koristiti sve njegove mogućnosti ( koje trenutno koristimo 10% ili čak 1% neki kažu) . Jedna od važnih stvari koje mozak treba otkrivati su ” dubine bogatstva, i mudrosti, i spoznanja Božjega! Kako li su nedokučivi sudovi i neistraživi putovi njegovi!” Rimljanima 11:33
Naš mozak nikad neće prestati istraživati neizmjernu Božju mudrost.
nwo kaze: jednu cemo na ovaj nacin, druge na onaj nacin, jedne ratom, druge gladju, trce virusima cetvrte vakcinom i pete zagadjenima, i onda doci do cifre od 500 milijona stanovnika i o to je to.. takav je spomenik takozvani “Georgia Guidestones”- evo i kopije sa njem. wikipedije:
“Takozvani ‘Georgia Guidestones’ jedan su od najupečatljivijih zgrada MONUMENATA novijeg vremena, zbog čega je tako iznenađujuće koliko su malo poznati. Riječ je o tajanstvenom spomeniku napravljenom od tvrdog granita, koji se nalazi na jednom od najviših brda u okrugu Elbert u američkoj državi”…………………….
Definitivno imamo srazmjerno veliki mozak. I može dobro poslužiti. No, i pored tako velike sive moždane mase vrsta smo koja je glupost dovela do savršenstva.
Plastične operacije, piercing na najnevjerojatnijim mjestima (da ne spominjem detalje) voda za piće u plastičnim bocama, selfii na vrhu nebodera, kupovina i prodaja sportaša za iznose koji prelaze gradske budžete, vožnja u pijanom stanju, vjerovanje u ljude-guštere itd itd.
Meni najbolji primjer su ljudi koji si pucaju u nogu da izbjegnu odlazak na front. Ili izvjesni teenager koji u zid hrama u Luxoru (inače starom više od 3000 god) ureže “Ding je bio ovdje”.
Mi ljudi smo potekli iz Afrike i zato smo danas svi crnci. Ili nismo potekli iz Afrike? Možda smo potekli iz Rusije? Moža su u prošlosti po Sibiru šetali mamuti (a jesu) jer je bila blaga klima?
Prvo pitanje koje se nameće, odakle uopće potiče tvrdnja da su ljudi pametni . . . drugo pitanje je jesu li riči pamet i inteligencija istoznačnice . . . Dalje . . .”Oni koji bolje igraju društvenu igru imat će više pristupa prijateljima i resursima i vjerojatnije će se razmnožavati. Kako se grupe povećavaju, tako i računska snaga potrebna da bi bila u toku sa međusobnim povezivanjima raste eksponencijalno, kao i stres.”. . . jeli to znači kako, pod predpodstavkom da smo ista vrsta, afrikanci, arabi, azijati bolje od nas europljana igraju društvene igre, imaju više pristupa prijateljima i resursima, računsku snagu koja im raste . . . jer se bolje razmožavaju od nas europljana . . . zašto je pojava ”stresa” kod usporedbe navedenih grupa obrnuto proporcionalna . . . Zašto se na ljudsku vrstu gleda samo iz perspektive zapadnooga carstva . . . Spomenuta knjiga ”Kolijevka čovečanstva” je… Čitaj više »
Teško mi je razumit tu evoluciju…, dala se sva u glavu a zanemarila glavić iako i glava i glavić koriste isti put ? 😉
…a i to sa seobom ljudi iz Afrike na sjever mi nije jasno, pa bi molio stručnjake da mi objasne kako to da smo došli iz Afrike a nismo crni ??
…ili su ljudi prije “seobe” u Africi bili bijeli pa su iz nekog razloga tamo, nakon seobe pocrnili, ili su u vrijeme seobe već bili crni, ali su kasnije iz nekog razloga, došavši u Evropu pobijelili a u Aziji požutjeli, ne kužim !… pomozite !
Teorija evolucije je glupa izmišljotina globalističke elite iluminata. Zašto se zove “teorija”? Jer nije dokazana. Ništa ne može nastati od ničega, samo od sebe.. Nikada nisu postojali neandertalci, krapinski čovjek, homo heilderbergus, homo ovaj i onaj, i šta ja znam sve te navodne predvrste, preci današnjeg čovjeka. Sve laž. Kada nama prezerntiraju navodne kosturove neandertalaca, one lobanje sa jako istaknutim vilicama i čelom– to mogu biti lobanje običnih ljudi. Naprimjer ako pogledate one pacifičke narode,. koji su razastrti širom Tihom oceana, na Havajima, Fidžiju, Samoi, Tongi, a toj vrsti pripadaju i Aboridžini u Australiji i Maori na Novom Zelandu–oni imaju takve više istaknute vilice i čelne kosti. Kakva je to logika– da su glupe gorile i čimpanze navodno preživjeli evoluciju i ima ih do danas, a daleko inteligentniji neandertalci nisu,– oni su navodno izumrli tijekom evolucije u navodno stotinama tisuća godina. Iako su neandertalci bili superorniji, imali su inteligenciju, pravili… Čitaj više »
U ovoj priči (za malu djecu) se sve nešto vrti oko veličine mozga, te se iz svega nameće zaključak da je onaj tko ima veći mozak zbog toga i inteligentniji. To je potpuna glupost i dezinformacija.
Dalje ne bih ni da komentiram, jer cijela ova „dubioza“ jednostavno ne zaslužuje veću pažnju.
Čitajući ovi članak može se steći dojam kako ljudi često mogu biti sve, ali pametni ne.
Hmmm …, zar je ovo dobar i edukativan text ?
Jel’ mozak više pametna ili hranjiva tvar?
Procjenjuje li se kvaliteta mozga količinom; obujmom, zapreminom ili težinom. Procjenjuje li se i hranjivist istom metodom ili ima neki zajednički koeficijent koji se koristi u izračunu realne vrijednosti ?? Koliko je štetno i koliko može trajati izbivanje djela ili cijele količine mozga za vlasnika istog??
Koristi li više veliki ili pametni mozak, crvima ili ljudožderima, kao hranjiva (s)tvar ??
🤔🤔🤔 Hmmmm …, lako je meni postavljati (za vas pametna) pitanja …??